Ustavnopravna komisija PD PS BiH prvi put zauzela stav: Šmit nema pravo da nameće zakone (VIDEO)
Komisija je odlučivala po zahtjevu krnjeg Ustavnog suda BiH, pred kojim je apelacija poslanika Narodne skupštine Republike Srpske o ocjeni ustavnosti nametutih izmjena Krivičnog zakona.
Komisija je jasno poručila da Šmit nema ustavnu nadležnost da donosi ili nameće zakone. Na potezu je Ustavni sud BiH.
Prvi put u posljednje dvije decenije iz jedinog ustavnog zakonodavnog organa BiH OHR je dobio "crveni karton" za neustavno "otimanje" zakonodavne nadležnosti.
Sa odlikama istorijske odluke, karton su OHR-u i njegovim stanarima – legitimnim, a pogotovo nelegitimnim otpremili članovi nadležne Parlamentarne komisije.
- Nadamo se da će Ustavni sud shvatiti značaj ovakvog zaključka i da je najviše zakonodavno tijelo u BiH donijelo zvaničan zaključak da niko drugi sem ovoga Doma ne može donositi zakone u BiH - jasan je Milan Petković, član Ustavnopravne komisije PD BiH i predlagač zaključka.
Glasovima dva srpska poslanika i dva hrvatska, Komisija je samo ispoštovala ono što u najvišem pravnom aktu BiH piše.
I to je jasno poručila krnjem Ustavnom sudu, koji tek treba da odlučuje o apelaciji 32 poslanika republičkog Parlamenta, iz decembra prošle godine. Glas zaključku dao je i Mladen Bosić, iz SDS, ali je i dalje skeptičan.
- Mislim da će tu ostati praktično priča, jedni će pričati jedno, drugi drugo, a da se suštinski ništa značajno neće promijeniti - kaže Bosić.
Hronični simpatizeri svih Šmitovih i OHR-ovih dekretskih umotvorina, pa i posljednje, sa probošnjačkim partijskim knjižicama, očekivano - usprotivili su se. Pokušali su da "podvale" suprotan parlamentarni diskurs. I da "uslužno" operu Šmitov posljednji dekret. Njime i sve ostale. Ali, nisu imali dovoljno ruku.
- Bio sam protiv takvog zaključka, međutim mora se poštovati činjenica da je većinom glasova usvojen taj zaključak - rekao je Albin Muslić iz SDP-a BiH, predsjednik Ustavnopravne komsije.
Ustavnu odredbu prema kojoj je jedini zakonodavac za zajednički nivo – Parlamentarna skupština BiH poštovao je čak i u Savjetu bezbjednosti legitimno izabrani Pedi Ešdaun.
I njegovi prethodnici i sljedbenici koji su za svako nametnuto zakonsko rješenje, ako ne drugačije, a ono bar ucjenama i pritiscima, insistirali da se "potvrdi" u bh. Parlamentu. Nelegitimni Šmit ni toliko se nije "potrudio".
Potvrdu parlamenta, pa makar i iznuđenu, nije ni tražio, odgovor je nadležnih službi Klubu poslanika SNSD-a.
- Važno da je odgovor iz Parlamentarne skupštine otišao onakav kakav je ustavni, da je jedino upravo ta Parlamentarna skupština koja je dala mišljenje u skladu sa Ustavom nadležna isključivo i jedina za donošenje zakona - naveo je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH.
U svakoj pravnoj državi, ovakav parlamentarni stav Ustavnom sudu trebao bi da bude smjernica u osporavanju intervencija Kristijana Šmita u zakonodavni sistem, a pogotovo u krucijalni segment, kakvo je krivično zakonodavstvo, jasan je pravnik Ognjen Tadić.
Ali upravo Šmitovom krivicom i krivicom brojnih stranaca koji su prodefilovali bh. tlom i "poslušništvom" političkog Sarajeva, BiH nikada nije ni postala pravna država, pa je neizvjesno kako će krnji Ustavni sud tretirati zaključak. Tadić nema dilemu.
- Situacija je još jasnija u slučaju Kristijana Šmita jer on nije čak ni visoki predstavnik pa je shodno tome i član 203. a Krivičnog zakona na koji je on intervenisao ništa drugo nego mrtvo slovo na papiru, naravno kada bi BiH bila pravna država - istakao je Tadić.
A ako već nije, da li će postati pravna država, zavisi od odluke krnjeg Ustavnog suda, koji se u nekim ranijim predmetima, poput nelegitimnog Šmita i sam uzdizao iznad Ustava.
No ovaj put, eventualnim gaženjem zaključka parlamentarne Komisije, definitivno bi i najgrublje pregazio ne samo Ustav već i jedinog bh. zakonodavca.