Nastavlja se praksa produžavanja mandata sudijama Ustavnog suda BiH koje su napunile 70 godina (VIDEO)
Predsjednik krnjeg Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman krajem prošle godine napunio je 70 godina, a tek je prije nekoliko dana pokrenuta procedura izbora i imenovanja dvoje sudija u Ustavni sud BiH, koje bira Predstavnički dom Federacije BiH. Uz Ćeman,a javni konkurs za imenovanje raspisan je i za popunjavanje pozicije sudije Valerije Galić, koja će u osmu deceniju ući u oktobru ove godine. Ne iznenađuje, jer su navodni tumači Ustava, oslonjeni na sudije strance i Venecijansku komisiju čak i prije promjene načina glasanja, bez sudija iz Republike Srpske, postavili političke ciljeve iznad Ustava BiH!
Iz radne grupe PD Parlamenta F BiH optimistično uvjeravaju da će do maja krnji Ustavni sud BiH dobiti nedostajuće sudije. Uostalom, starost sudija sigurno im neće biti prepreka da nastave eroziju Ustava i sudijske toge zaprljaju političkim odlukama. Onaj, bar jedan sudija iz Republike Srpske i njegovo izdvojeno mišljenje na neustavne odluke, pobrinuli su se, neće im smetati, jer je iznad BH Ustava i konstitutivnosti naroda, stav Venecijanske komisije prema kojem su vrlo krute i nepotrebne odredbe u Pravilima Ustavnog suda da se odluke donose većinom glasova od ukupnog broja sudija. Preporučili su, što su političari u sudijskim togama objeručke prihvatili i odluke se odavno donose većinom glasova od prisutnih sudija. Јedan od posljednjih primjera političkog sudovanja jeste i obrazloženje odluke o prvom mandatu i sazivu Vlade Srpske na čelu sa Savom Minićem …
- Dosta konfuzno napisana odluka po kojoj Ustavni sud ne može da odlučuje o izboru vlade Srpskr, jer je nenadležan, ali stavlja van snage neke ranije odluke, tako da to samo govori o jednom gubitku autoriteta … uskom, parapolitičkom tumačenju određenih situacija, koje baš i nisu pod Ustavom BiH - rekao je Zlatko Knežević, nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH.
Knežević ukazuje da je izričita ustavna norma pogažena odlukom da sudije i nakon navršenih 70 godina života do izbora novih mogu nastaviti da rade. Podsjeća da je tokom njegovog mandata dvotrećinska većina odbacila taj prijedlog. Јasno je i iz ovog primjera u Ustavnom sudu BiH niži akti iznad ustavnih normi politička su potreba, a iz istih političkih razloga odluke sudija krnjeg ustavnog suda za sada se ne neupitne, mada su ih donosile sudije sa isteklim mandatom.
- Šta sa svim odlukama koje je u bilo kojoj organizacionoj formi, malog, velikog vijeća ili kao sudija pojedinac razamatao, bilo koji predmet u kojem je učestvovao bilo sudija Ćeman, bilo bivši sudija Palavrić, koja je takođe neustavno, nesmetano djelovala u prethodnoj godini? - kaže Marko Romić, asistent na Pravni fakultet Banjaluka.
Neustavno djelovanje krnjeg Ustavnog suda BiH na krilima političke javnosti u Federaciji, a i u evropskih institucija i tijela poput Venecijanske komisije istina rijetko, ali podložno je kritikama pravničke branše i u F BiH. Ako utvrđujući vlastita nakaradna pravila i mogu donositi političke odluke većinom od prisutnih, pravnik Damir Sakić ukazuje, nemaju diskreciono pravo da mijenjaju Ustav BiH.
- Materija uređena Ustavom jeste dužina trajanja mandata sudija do navršene 70-te godine života. Tekstualističkim tumačenjem Ustava postavlja se niz pitanja koja polaze od toga da li se na osnovu mišljenja Venecijanske komisije mogla izmjeniti pravila Ustavnog suda, te se produžiti trajanje mandata sudija ili im je bilo potrebno predhodno amandirati Ustav BiH, u proceduri koja je popisna samim Ustavom, uvesti pravni osnov za takvu odredbu, pa tek onda izmjeniti odredbu - rekao je Damir Sakić, pravnik.
A to se moralo izbjeći po svaku cijenu, jer bi u Parlamentarnoj skupštini BiH, jedino nadležnoj da mijenja Ustav, pokrenulo lavinu, dotaklo se svjetskog rariteta i svetinje probošnjačkih politika, stranih sudija koje u ovoj po svemu neobičnoj tvorevini zvanoj BiH vedre i oblače, kroje sudbinu građana i konstitutivnih naroda i uz OHR temelje BiH kvazisuverenitet!