Nuždić: Podaci o ubijenima u Tuzlanskoj koloni prikrivani, istrajati u dokazivanju istine
Nuždić je podsjetio da je Republički centar predstavio istraživanja o ovom zločinu u "Atlasu zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata", navodeći da je u napadu 15. maja 1992. godine ubijeno 51 lice, da su još tri osobe kasnije preminule od posljedica ranjavanja, dok je 78 lica ranjeno.
- Posebnu težinu predstavlja činjenica da su nakon napada prikrivani podaci o stradalima. Sva tijela nisu odmah predata ЈNA. Neka su kasnije razmijenjena, a neka su bez imena i obilježja sahranjena u masovnu grobnicu "Trnovac" - rekao je Nuždić povodom predstojećeg obilježavanja 34 godine od napada na pripadnike ЈNA u Tuzlanskoj koloni.
On je dodao da su sudsko-medicinska vještačenja ekshumiranih posmrtnih ostataka pokazala stravične povrede, i to prelome kostiju glave, trupa i udova.
Napad je, podsjetio je Nuždić, izveden planski i bez milosti, te pojasnio da su snajperisti prvo ubijali vozače vojnih vozila kako bi zaustavili kolonu, a potom je uslijedila žestoka i koncentrisana vatra.
Kada je riječ o vozilim koja su pokušala da prođu raskrsnicu, Nuždić je naveo da su izvlačene i aktivirane povezane nagazne mine, a vojnici ubijani i ranjavani.
Ukazao je da za zločin nad pripadnicima ЈNA u Tuzlanskoj koloni, i pored nekoliko postupaka, niko nije pravosnažno osuđen, ističući da ćutanje pravosuđa i izostanak kazne za odgovorne predstavljaju novu nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama.
Podsjetio je da je predmet protiv Ilije Јurišića okončan oslobađajućom presudom, kao i postupak protiv Izeta Smajića, koji je bio optužen za pokušaj ubistva ranjenog vojnika ЈNA na Brčanskoj malti.
- Јedina osuđujuća presuda izrečena je Ivanu Koleru, i to ne za napad na kolonu, već za nečovječno postupanje prema zarobljenicima nakon zločina - napomenuo je Nuždić.
Nuždić je istakao da napadi na pripadnike ЈNA nisu počeli 15. maja 1992. godine u Tuzli, nego su njima prethodili Bistrik, Veliki park, Skenderija, Dobrovoljačka ulica, kao i napadi na vojnike ЈNA u Tuzli prije samog zločina na Brčanskoj malti.
- Na svim tim mjestima ponavljao se isti krvavi obrazac - ubijani su vojnici ЈNA, a za te zločine do danas niko nije odgovarao. Kao i u Sarajevu početkom maja, i u Tuzli je izlazak kolone bio prethodno dogovoren - rekao je Nuždić.
Napomenuo je da su i tada predstavnici civilne i vojne vlasti garantovali bezbjedno i mirno povlačenje kolone odobrenim pravcem, dok su istovremeno u tajnosti pripremali zasjedu i oružani napad u rejonu Brčanske malte.
Muslimanske paravojne snage su 15. maja 1992. godine napale kolonu ЈNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti tuzlansku kasarnu.