Sudije krnjeg Ustavnog suda BiH pred popravnim ispitom (VIDEO)
Vraćanje BiH na staze savremene parlamentarne demokratije ili obdukcija demokratskog sistema odavno pretvorenog u vlastitu karikaturu!? Јoš jedan izbor je pred sudijama krnjeg Ustavnog suda! Da li slučajno tajming odlučivanja uskladili su s vremenom pakovanja kofera odlazećeg dekretiste Kristijana Šmita koji nikako da ode. A sve je zakuvao! Njegove brljotine, preciznije onu prema kojoj je politički neposluh takvom vršljanju, krivično djelo trebalo bi da ispravlja krnji Ustavni sud. Apelanti očekuju da će sudije to i da učine. Zbog prava, pravde, demokratije i suvereniteta u koji se svi bar verbalno zaklinju.
Identična smjernica sudijama je istorijski stigla i iz Parlamentarne skupštine BiH, preciznije od Ustavnopravne komisije. Prvi put u dvije decenije rovarenja stranih legitimnih i nelegitimnih tutora po Ustavu i zakonodavstvu BiH, jedini ustavni zakonodavni organ bio je jasan. Nametnute izmjene Krivičnog zakona nisu ustavne.
- Ustavni sud BiH bi morao da uzme u obzir i u razmatranje stav Ustavnopravne komisije koja se izjasnila u ime Predstavničkog doma. Predstavnički dom je zainteresovana i možemo slobodno reći jedna od strana u ovom postupku jer je Predstavnički dom jedini koji može po Ustavu da donosi zakone. Zato smo se i izjašnjavali, a izjašnjenje je bilo jasno da je jedini zakonodavac na nivou BiH Parlamentarna skupština - naveo je zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH Milan Petković.
Ali! Praksa tjera na oprez. Najveći, ne i jedini, institucionalni štit protiv kolonijalne logike Šmita i ostalih "kristijana" – krnji Ustavni sud - odavno se deklarisao kao podizvođač prljavih kolonijalnih radova pripremanih u OHR-u. I umjesto "ustavobranioca" s razlogom ponio etiketu još jednog "ustavorušitelja".
- Ustavni sud BiH je stao na stanovište da se sama nadležnost visokog predstavnika da čini to što čini ne sme preispitivati. Oni su stali na stanovište da je to njegova nadležnost. Nema obrazloženja zašto je to tako. Јer obrazloženje morate tražiti u rečima akta na koji se pozivate - naveo je profesor ustavnog prava Radomir Lukić.
Ako bez nepostojećeg obrazloženja nadležnost za donošenje zakona i prihvataju, ovaj put će morati ipak da odlučuju i o samoj suštini nametnutih dopuna postojećeg zakonskog akta. Odnosno o meritumu ili valjanosti. I moraće sudije, iako su neke toge obukle čim su napustile Šmitove propale tajne radne grupe obrazloženje da napišu. Ako se desi da sila prava nadjača pravo sile i pritisci iz OHR-a i pojedinih ambasada stacioniranih u Sarajevu na sudije popuste pa apelaciju usvoje to bi značilo ne samo vraćanje u okvire ustavnih nadležnosti, već i stavljanje van snage svih odluka koje su donosene na osnovu izmijenjenog Krivičnog zakona. A jedna od njih je i presuda odlazećem Šmitu uslužnih sudija Suda BiH izrečena predsjedniku Republike Srpske.
- Dakle sve odluke i CIK i Suda BiH koje su zasnovane na toj odluci prestale bi da važe i došli bi u situaciju koja se u pravu zove restitucija in integrum odnosno povraćaj u prvobitno stanje dakle sve pravne posljedice takve odluke bile bi po automatizmu poništene - dodao je pravnik i bivši predsjednik VSTS Milan Tegeltija.
Odluka krnjeg Ustavnog suda nije i neće biti samo tehničko izjašnjenje o jednoj dekretom nametnutoj zakonskoj normi i jednom u demokratskim zemljama nepoznatom sudskom procesu. Ona će što je još važnije, definisati odnos između međunarodnog protektorata i domaćeg suvereniteta. I pokazati da li BiH ima pravni štit i šansu da postane nešto više i bolje od kolonije.