20/03/2009 | 13:14 | Autor: RTRS
Kostić: Srpski jezik - dio bogate kulture i tradicije naroda
Predsjednik Udruženja književnika Republike Srpske Zoran Kostić rekao je da insistiranjem na njegovanju srpskog jezika srpski lingvisti nemaju namjeru da ikome išta nameću, već da sačuvaju ono što ih vijekovima određuje kao narod sa bogatom kulturom i tradicijom.
Srpski lingvisti smatraju da bi pravu najezdu riječi hrvatskog "novogovora" u izjavama političara i primjetnu "kroatizaciju" mnogih medija u RS najbolje bilo riješiti izradom zakona o upotrebi i njegovanju srpskog jezika, kojim bi njegova dosljedna upotreba postala neophodan preduslov za obavljanje bilo koje javne funkcije u RS.
Međutim, insistiranje uglednih srpskih lingvista na dosljednom korišćenju srpskog jezika kod Srba podiglo je veliku medijsku prašinu, a na posebno žestoku osudu naišlo je u medijima FBiH, navodi današnji "Pres".
Reagujući na jedan komentar profesora književnosti Ivana Lovrenovića, koji je težnju lingvista iz Srbije i Srpske nazvao "paranoičnom" i "fobičnom" i poistovjetio je sa Pavelićevom "endehazijom", Kostić je rekao da Lovrenović, očigledno, nije znao šta govori kada je pokušao da to poistovjeti.
"Poznato je da je kao prvi nelingvistički jezik u regionu nastao tzv. hrvatski, a zatim i tzv. bošnjački, sa rječnicima izmišljenih riječi, što predstavlja pravi `lingvistički nonsens`", rekao je Kostić.
Profesor sintakse dr Miloš Kovačević kaže da je "nesreća što ima onih koji samim tim što znaju da govore i pišu, odmah misle da poznaju i zakonitosti na kojima jezik i jezički identitet počivaju".
"Ivan Lovrenović se iščuđava kako to postoje politički (ne)jezici i pravi jezici?! A da je pročitao išta iz lingvističke problematike u vezi sa identitetom jezika, znao bi da određeni jezici ni po kakvom naučnom kriterijumu nisu, niti mogu da budu jezici", rekao je Kovačević, navodeći da se neki jezici dobijaju
političkim odlukama.
Prema njegovim riječima, kad se pod lupu lingvističkih kriterijuma stave jezici što se samo imenuju bosanskim, hrvatskim ili crnogorskim - jasno je da oni nemaju niti mogu da imaju naučni status jezika.
"Riječ je o različitim standardima istog srpskog jezika, koji, takođe, ima svoju normu. On mora da se drži svog standarda, naročito u sredinama gdje se s njim u isti koš i na normativnom i na nivou lingvističkog identiteta žele pomiješati `jezici` koji su samo njegove različite standardne varijante", kaže Kovačević.