X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
1411

UREĐIVAČKI PRINCIPI
ЈAVNOG RTV SISTEMA U BiH

Ove smjernice i principi u osnovi govore o standardima kojih se rukovodstva, urednici i zaposleni javnih emitera u BiH treba da pridržavaju kako bi bolje razumjeli i izvršavali svoju misiju služenja javnosti. No, principi ne čine kvalitet programa. Ona su samo vodič za rukovodstva i zaposlene, a kvalitet programa postiže se stalnom profesionalnom obukom i posvećenošću poslu.

 

1. Opšte odredbe

1.1. Emiteri Јavnog radiotelevizijskog sistema u BiH svojim programima služe javnosti. Јavni radiotelevizijski servis BiH, Radiotelevizija Federacije BiH i Radiotelevizija Republike Srpske svoje medijske funkcije ostvaruju u okviru Јavnog radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine. NJihov zadatak je informisati građane, ali i omogućavati javne debate u kojima se profilišu ciljevi i intvresi demokratske javnosti. Imaju obavezu promovisati istorijske i sadašnje nacionalne, kulturološke i religijske, ekonomske, regionalne i druge pozitivno vrednovane karakteristike Bosne i Hercegovine. Za svoj rad i ukupno medijsko djelovanje ovi emiteri jedino su odgovorni javnosti. Činjenica da građani plaćaju pretplatu, iz koje se finansira funkcionisanje javnih rtv-servisa u Bosni i Hercegovini, potencira uzajamnost djelovanja i međusobnog uvažavanja bosanskohercegovačke javnosti i javnih emitera.

Načela javnih emitera zasnovana su na opštim profesionalnim standardima, propisima i pravilima Regulatorne agencije za komunikacije (CRA), te na Zakonu o osnovama Јavnog radiotelevizijskog sistema u BiH i istovrsnim entitetskim zakonima, a podrazumijevaju se i obaveze iz internih akata.

Јavni emiteri dužni su obezbijediti raznovrsne i izbalansirane radijske i televizijske programe, što važi i za sadržaje koji se plasiraju putem Interneta, teleteksta i drugih savremenih postupaka za širenje insrormacija. Programi moraju da zadovoljavaju visoke etičke standarde i standarde kvaliteta medijskih žanrova u kojima se oni iskazuju.

Programi će uvažavati dostojanstvo osoba i grupa, kao i posebnosti po kojima se međusobno razlikuju. Programi javnih servisa promovišu ljudska prava i demokratske slobode, društvenu pravdu, toleranciju i razumijevanje među pripadnicima zajednice.

 

1.2. U programima javnih emitera zastupljeni su informativni, obrazovni, dokumentarni, kupturni, religijski, zabavni, sportski i dječiji sadržaji. Јavni servisi samostalno, ili njihove zajedničke produkcije, trebaju da budu kreativni stub svih oblika produkcije najvišeg kvaliteta. Oni su, takođe, obavezni da podstiču razvoj domaćeg stvaralaštva i domaće produkcije u svijetu i na lokalnim nivoima.

 

1.3. Upravna tijela i rukovodstva javnih emitera u svom djelovanju, i pri izradi planskih dokumenata podržavaće uvođenje novih tehnologija kako bi mediji javnih servisa mogli da izvršavaju svoje zadatke prema javnosti težeći da budu lideri i u procesima tehničko-tehnološkog osavremenjivanja.

 

1.4. Zaposlenici javnih emitera đe uređivati i proizvoditi programe u skladu s najvišim profesionalnim kriterijumima. Oni će štititi slobodu medija i pravo na komentarisanje i kritiku. NJihova lična opredjeljenja, ili pripadnost pojedinim društvenim grupama ne smiju uticati na njihovu objektivnost u izvještavanju. U tim slučajevima zaposleni je dužan da upozna rukovodstvo, odnosno uredništvo/urednika. Urednici i urednička tijela će poštivati stvaralačke i umjetničke slobode novinara i autora u okvirima ovih smjernica. Uređivačka politika javnih emitera, te urednici, novinari i autori moraju da budu nezavisni od interesa političkih stranaka, političke vlasti i njenih nosilaca, kao i društvenih grupa. Programi javnih emitera zasnivaće se na demokratskim načelima koja predstavljaju sve dijelove društva.

 

1.5. Јavni emiteri dužni su da prenose sjednice ili dijelove sjednica parlamenata kada ta tijela na dnevnom redu imaju zakone i odredbe od izuzetne važnosti za cjelokupnu javnost. Takođe će prenositi osnivačke sjednice, te sjednice na kojima se imenuju ili dopunjavaju vlade. Јavni emiteri imaju posebne obaveze u praćenju predizbornih i izbornih aktivnosti. Obaveza im je i poštivanje pravila koja u tim prilikama donose nadležna društvena tijela. Konačnu odluku o izboru i načinu praćenja sjednica parlamenata, izbornih aktivnosti i događaja za koje najšira javnost pokazuje interes, donosi uređivački tim emitera. Oni će prenositi i kulturne, sportske i druge događaje za koje najšira javnost pokazuje interesovanje.

 

1.6. Konačno, emiteri RTRS, RTV F BiH i Ј RTV S BiH radiće zajedno i podržavaće jedni druge u okviru Јavnog Radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine.

 

Profesionalni standardi urednika i novinara

U ostvarivanju osnovnih programskih načela novinari i urednici javnih emitera poštivaće sljedeće profesionalne standarde:

 

2. Nepristrasnost

Nespristrasnost je ključna vrijednost javnih emitera i nijedna programska oblast nije izuzeta. Nepristrasnost ne znači apsolutnu neutralnost o svakom medijskom sadržaju, niti je nužno svakom mišljenju plasiranom u programu suprotstaviti drukčije mišljenje. Informativno-politički program treba da ima slobodu da ispituje bilo koju temu sve dok za to postoje uređivački razlozi. Ali, kada se iznose suprotstavljena mišljenja, ne smiju se pogrešno ili iskrivljeno interpretirati. Naša obaveza i cilj jeste praviti programe koji su pravični, zasnovani na tačnosti i vjerodostojnosti činjenica.

Informativni programi treba da ponude gledaocima i slušaocima sadržaje sa dovoljno činjenica i na uravnotežen način, tako da oni mogu formirati sopstveno mišljenje.

Programska reputacija tačnog i nepristrasnog informatora je ono čemu zaposlenici javnih servisa moraju težiti i na čemu javni servisi grade svoj kredibilitet pred javnošću.

 

2.1. Lično mišljenje

Urednici, voditelji, novinari i drugo osoblje medija iz sastava ЈS-a BiH mogu u tim ulogama izražavati samo profesionalna rasuđivanja, ali ne i ona koja proističu iz njihovih političkih ili drugih ličnih opredjeljenja.

U informativno-političkim emisijama mora da postoji jasna razlika između komentara i činjenica. Kad su sve relevantne činjenice tačno i nepristrasno utvrđene, autor može da izrazi profesionalnu procjenu događaja, ali ne i lično mišljenje. U slučajevima kada je program kreiran tako da nudi lično mišljenje specifične osobe ili grupe, tada priroda tog programa mora biti unaprijed objašnjena auditorijumu. Urednici treba da se pobrinu da takvi programi ne interpretiraju pogrešno suprotstavljena mišljenja i da održavaju standarde tačnosti. Ne priliči osoblju Јavnog radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine da predstavljaju programe koji sadrže njihovo lično mišljenje.

 

2.2. Pravičnost

Svi programi ovih emitera treba da se zasnivaju na principima pravičnosti i otvorenosti. Prema učesnicima se treba odnositi iskreno i s poštovanjem. Urednici i/ili voditelji obavezni su svoje sagovornike i goste emisija prethodno upoznati s prirodom, ciljevima i namjerama razgovora/emisije, dok za izjave djece treba imati odobrenje njihovih roditelja, odnosno staratelja. Učesnici su obavezni da poštuju norme kulture dijaloga i da budu iskreni i vjerodostojni u svojim iskazima. Svaki pojedinac ili organizacija ima pravo odbiti da učestvuje u programu. Ali, kada je auditorijumu nejasno zašto se učesnik ili organizacija nije pojavila, razlozi njihovog izostanka treba da budu objašnjeni.

Za sve učesnike programa, kao i za novinare, vrijede principi Smjernica, posebno ona koja se odnose na poštivanja ljudskih prava i sloboda, te na prava građana koja im garantuje Ustav i zakoni Bosne i Hercegovine, odnosno ustavi entiteta.

 

2.3. Tačnost podataka

Svi programi ovih emitera moraju biti zasnovani na tačnosti podataka. Osnov ovog principa jest detaljno istraživanje činjenica o događajima, stoga, kad god je to moguće, novinari i svi drugi stvaraoci programa treba da prikupljaju informacije iz prve ruke, tako što će biti na mjestu događaja ili — ukoliko to nije moguće — nastojati da se do vjerodostojnih činjenica dođe putem razgovora sa onima koji su prisustvovali samom događaju. Radi postizanja maksimalne pouzdanosti informacija o događajima o kojima javni emiteri nemaju vlastiti izvještaj, vijest ne bi trebalo da bude emitovana ukoliko nije potvrđena iz najmanje dva izvora. Nije dovoljno samo imati korektne činjenice. Za javne emitere od velike je važnosti da se izbjegava svaka vrsta pretjerivanja. Јezik koji se koristi mora predstaviti činjenice na jednostavan i lako razumljiv način i ne smije sugerisati nedostatak objektivnosti, niti promovisati određeni stav.

Kada se objavi netačna činjenica, treba priznati jasno i otvoreno počinjenu grešku i što prije je ispraviti.

 

2.4. Izvori i povjerljivost

Kada je god to moguće, izvor informacije treba da bude naveden, ali novinar i uredništvo imaju pravo u određenim okolnostima zadržati u tajnosti identitet izvora ili učesnika. Novinarstvo u medijima javnih emitera može da pretrpi štetu ukoliko osobe koje pružaju informacije pod uslovom da ostanu neotkrivene, u nekom trenutku budu identifikovane.

Stoga, u situacijama kad se dogovaraju o povjerljivosti, novinari i urednici javnih emitera treba da pažljivo razmotre moguće posljedice i o tome zatraže saglasnost poslovodstva.

 

2.5. Arhivski materijal

Urednici i novinari obavezni su jasno naglasiti kada se koristi arhivski materijal, bilo prethodnom najavom u radio-emisijama ili tekstom na tv-ekranu.

 

3. Pristojnost i uljudnost

Јavni emiteri će u svojim programima poštivati opšteprihvaćene standarde o pristojnosti i uljudnosti, a vodiće računa i o običajnim (kulturološko-religijskim) normama svoje sredine, odnosno sredine o kojoj ili iz koje se izvještava. Ne smije se koristiti nikakav programski sadržaj koji bi mogao podstaći pojedince ili grupe na nasilje, nered i mržnju. Nije dopuštena upotreba jezika koji bi mogao značiti uvredu lojedinca ili bilo koje društvene grupe. U tom cilju javni emiteri neće publikovati nikakav sadržaj koji, korištenjem predrasuda ili stereotipa, diskriminiše pojedince ili grupe. Neće se emitovati nikakav materijal koji bi mogao provocirati ili podstaći na djela protiv osnovnih prava i građanskih sloboda pojedinaca.

 

4. Izvještavanje o nasilju i kriminalu

Јavni emiteri neće emitovati sadržaje koji 6i mogli podsticati na nasmgve ili javne nerede. U izvještavanju o događajima koji sadrže nasilje treba pronaći ravnotežu između potrebe cjelovitog informisanja javnosti o samom događaju i opasnosti od izlaganja štetnom djelovanju onih koji slušaju ili gledaju emisije. Pri odlučivanju o emitovanju scena s nasiljem, urednici treba da vode računa o vremenu emitovanja takvih priloga uzimajući u obzir dob slušalaca/gledalaca. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti djece i drugih društvenih grupa osjetljivih na takve sadržaje. Ako će izvještaj o određenom nasilnom incidentu biti uključen u program, urednici moraju voditi računa o tome da taj materijal bude primjeren programskoj orijentaciji i njegovom auditorijumu.

Јavni emiteri neće emitovati sadržaje koji bi mogli podsticati kriminal ili kriminalne aktivnosti. U izvještavanju o krivičnim aktivnostima treba imati na umu da se svi optuženi smatraju nevinim, dok se ne dokaže njihova krivica. Članovi porodice optuženih ili osuđenih lica se smatraju nevinim, osim ako ih sud ne okarakteriše drukčije, i ne smiju biti predmet nepotrebnog medijskog fakusiranja.

Stoga će se izbjegavati dovođenje u vezu sa optuženim za krivično djelo ili usputno slominjanje članova porodice, saradnika ili poslovnog partnera ako ne postoji jasan dokaz o njihovoj umiješanosti. U izvještavanju o krivično-pravnim stvarima od posebnog je značaja da se novinari ograniče na činjenice koje je moguće provjeriti i/ili zvanične izjave. Ako i dalje postoji nedoumica o čemu se može izvještavati, treba tražiti pravni savjet.

 

5. Izvještavanje o terorizmu i državnoj sigurnosti

U izvještavanju o terorizmu uloga javnih emitera je da kažu istinu — brzo, tačno i odgovorno — izbjegavajući nagađanja. U takvim situacijama profesionalna odgovornost iskazuje se i u izboru jezika koji neće podsticati paniku, neprijateljsko raspoloženje, odmazdu ili bilo kakve negativne porive prema određenim grulama ili pojedincima.

U izvještavanju o terorističkim incidentima, informacije i izvještaji treba da se isključivo ograničavaju na dostupne i provjerene činjenice izbjegavajući sugerisanje uzroka događaja i njihovog konteksta prije nego što se o tome izjasne službeni organi (policija, sud, nadležne institucije).

 

6. Sukob interesa

Јavni emiteri grade ugled kod svog auditorijuma putem programa u koje auditorijum ima povjerenja. Vanjske aktivnosti zaposlenika, posebno urednika i kreatora programa, kao i aktivnosti njihovih porodica ili saradnika ne smiju ni na koji način uticati na programske sadržaje javnih emitera. Auditorijum ne treba imati nikakav razlog da sumnja u nepristrasnost i visoke standarde javnih emitera.

 

6.1. Informativno — politički program

U pogledu medijskog praćenja događaja i tokova u ekonomiji, novinari javnih servisa neće izvještavati o poslovnim aktivnostima članova svoje porodice, kao ni o poslovnim aranžmanima u kojima sami učestvuju. Novinari i urednici ne mogu izvještavati, odnosno odlučivati o prilozima i programima koji su povezani s aktivnostima političke ili neke druge interesne grupe kojoj sami pripadaju, odnosno s kojom su direktno, putem porodičnih ili ostalih bliskih veza povezani.

 

6.2. Lična korist

Nijedan zaposlenik neće koristiti svoju poziciju u javnom servisu da bi ostvario korist bilo koje vrste.

Nedopustivo je ostvariti bilo kakvu ličnu korist, te korist za porodicu ili prijatelje od organizacija ili osoba s kojima se sarađuje u ime javnih emitera.

 

6.3. Politički angažman

Pri odlučivanju o tome da li postoji sukob interesa zbog političkog angažmana zaposlenika javnih emitera, nadređeni treba da uzimaju u obzir nivo njegove političke angažovanosti, prirodu posla koji obavlja i stepen njegovog učestvovanja/odlučivanja u kreiranju programa.

 

6.4. Istupi u javnosti

Zaposlenici javnih emitera ne mogu, bez prethodnog odobrenja nadređenih, istupati u drugim medijima o pitanjima koja se odnose na poslovanje i odnose unutar javnih emitera.

 

6.5. Sponzorstvo

Sponzorisanje informativno-političkih programa nije dopušteno, dok u drugim programskim oblastima sponzorisani sadržaji moraju biti jasno obilježeni i prepoznatljivi.

Nije dopušten bilo kakav uticaj sponzora na sadržinu programa.

 

7. Nezavisnost

Nijedna društvena grupa, organ vlasti, politička partija, vladina ili nevladina organizacija, kao ni pojedinac bez obzira na svoju društvenu ulogu i poziciju, ne može imati privilegovani položaj u programima javnih radiotelevizija u BiH. Učesnici emisija i programa ne mogu određivati uslove učešća u programima javnih servisa, uključujući dužinu nastula, izbor drugih učesnika i sl. Rukovodstvo, urednici i novinari javnih emitera moraju imati potpuni nadzor nad svojim programima.

 

8. Različitost

U programskim sadržajima javnih radiotelevizija polazi se od toga da nema zabranjenih društvenih tema ili nedodirljivih javnih osoba. Princip različitosti potvrđivaće se u programima koji treba da odražavaju ustavno-konstitutivne karakteristike naše zemlje i njenu višereligijsku i multikulturalnu strukturu. U programskim sadržajima javnih emitera svim grupama koje čine bosanskohercegovačku javnost daće se ravnopravna šansa za plasiranje njihovih ideja, interesa i stavova. Unutar zakona, pravo iznošenja svojih stavova imaju i svi građani, nezavisno od njihovih godina, vjerovanja, polntičke, nacionalne, polne, socijalne ili seksualne orijentisanosti.

Urednici će odlučiti da li je istup/nastup određene interesne grupe, odnosno pojedinca u skladu s programskom orijentacijom javnog emitera i da li doprinosi programima radija ili televizije. Urednici imaju obavezu i obrazložiti svoju odluku o odbijanju inicijativa i zahtjeva takvih grupa/pojedinaca. Uvažavanje principa različitosti odslikavaće se putem:

  • - otvorene i slobodne rasprave o pitanjima od javnog interesa;
  • - poštivanja i podsticanja pluralizma političkih, religijskih, kulturoloških, ekonomskih, regionalnih i svih drugih ideja usmjerenih ka napretku društvene zajednice, i
  • - njegovanja i razvijanja svih oblika stvaralaštva koje doprinosi društvenom razvoju i uspostavi prihvatljivog sistema vrijednosti.

 

8.1. Osjetljivost

Stvaraoci programa uvažavaju osjetljivost na emitovanje šala ili humora na račun rase, religije, dobi, invalidnosti, pola ili seksualne orijentacije. U tim situacijama uvijek treba imati u vidu da se grupe ili pojedinci, na čiji račun su takvi sadržaji usmjereni, mogu osjetiti povrijeđenim.

 

9. Pravo na odgovor

Od javnih radiotelevizija se zahtijeva da omoguće pravo na odgovor uvijek kada je emitovan materijal koji neosnovano i nepraaedno dovodi pojedinca u nepovoljnu situaciju, ili ukoliko pravo na odgovor zahtijevaju principi pravičnosti i nepristrasnosti.

Pravo na odgovor zagarantovano je i ostvaruje se pod sljedećim uslovima:

  • - Osoba ili grupa kojima je objavljenim prilogom nanesena šteta imaju pravo na odgovor u roku od 15 dana nakon objavljivanja takvog priloga.
  • - Odgovor može biti u pisanoj ili govornoj formi, i to u obimu koliko je trajao i program na koji se prigovara.
  • - Јavni emiteri imaju pravo da uklone iz teksta odgovora uvredljive sadržaje, kao i dijelove koji su u suprotnosti sa ovim smjernicama, ali vodeći računa o tome da se očuva smisao i sadržajna cjelina odgovora.

Pri pogrešno upotrebljenim činjenicama primjenjuju se isti principi kao i u slučaju prava na odgovor.

 

10. Završna odredba

Uređivački principi stupaju na snagu kada ih prihvate upravna tijela tri javna emitera i verifikuje Izvršna komisija 00 ЈS-a BiH, u okviru Јavnog radiotelevizijskog sistema BiH. Nakon toga obavezan su programski i profesionalni dokument za sva uredništva, novinare i ostale zaposlenike u Јavnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine, Radioteleviziji Federacije Bosne i Hercegovine i Radioteleviziji Republike Srpske. Nijedan interni akg emitera ne može, u pogledu tumačenja i primjene Principa, biti njima nadređen. Povreda načela iz ovih smjernica predstavlja težu povredu radnih obaveza.

Ove smjernice mogu povremeno biti podrvgnute reviziji u svjetlu iskustava i izmijenjenih okolnosti. Uređivački principi usvojeni su na sjednici Izvršne komisije, održanoj dana 09.04.2003. godine.

 

 

Potpisnici:

Predsjednik Izvršne komisije 00 ЈS BiH
Plamenko Čustović


Predsjednik Osnivačkog odbora ЈS-a BiH
John Shearer


Predsjednik Upravnog vijeća Radio-televizije Federacije BiH
Slavo Kukić


Predsjednik Upravnog odbora Radio-televizije Republike Srpske
Danko Ružičić


Generalni direktor Јavnog raditelevizijskog servisa BiH
Drago Marić


Generalni direktor Radiotelevizije Federacije BiH
Јasmin Duraković


Generalni direktor Radiotelevizije Republike Srpske
Dragan Davidović

 

Sarajevo, aprila 2003.