Grubiša: BiH nije zaštićena od lažnih lijekova

Ona kaže da je Internet slobodno tržište koje ni jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost, jer putem njega građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerenog kvaliteta.

Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće se falsifikiju lijekovi kao što su za erektilnu disfunkciju, za mršavljenje i anabolici, mada se, prema iskustvima drugih zemalja, može konstatovati da se krivotvore i antibiotici, vakcine i citostatici.

Napomenula je da sadržaj aktivne supstance kod falsifikovanih lijekova najčešće nije odgovarajući ili je uopšte ne sadrži ili sadrži drugu supstancu od one koja je navedena na pakovanju.

- Ukoliko pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklarisanu količinu aktivne supstance ili uopšte ne sadrži aktivnu supstancu, neće se izliječiti i samim tim će njegovo zdravlje biti ugroženo - upozorila je Grubiša i poručila da građani treba da nabavljaju lijekove samo u ovlaštenim apotekama da bi bili sigurni u sadržaj i kvalitet lijeka.

Prema njenim riječima, nadzor nad maloprodajom lijekova, odnosno apoteke su u nadležnosti entitetskih farmaceutskih inspektora, dok je nelegalni uvoz lijekova u nadležnosti organa unutrašnjih poslova i tužilaštava.

Napominjući da ova agencija ima saradnju sa carinom i tužilaštvom BiH u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvaliteta zaplijenjenih lijekova, Grubiša je rekla da je Inspektorat agencije zaprimio samo jednu prijavu na sumnju da se krivotvoreni lijek nalazi u maloprodaji, nakon čega ju je proslijedio Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.