Incko: Imate pravo na slobodu govora, ali ne na referendum!
"Građani mogu izražavati stavove o svakom pitanju. Međutim, referendum, prema definiciji iz ustavno-pravnog okvira Republike Srpske, i odluka o referendumu koja je nedavno usvojena u Narodnoj skupštini predstavljaju više od istraživanja javnog mnjenja", ocjenjuje Incko u intervjuu.
Smatra da se referendum bavi pitanjima koja se odnose na nivo BiH, te ovlaštenja visokog predstavnika, koja proističu iz međunarodnog prava, a ne stvarima koje spadaju u nadležnosti entiteta.
Poručuje da svakome ko je počinio ratni zločin treba da bude suđeno i da tu nema izuzetaka. On ukazuje na to da su pred Haškim sudom i domaćim sudovima održana razna suđenja, ali je činjenica da su mnogi zločini ostali nekažnjeni.
Ipak, on ocjenjuje da je "frustrirajuće da se najveći dio javne diskusije o pravosuđu na nivou BiH ne bavi pozitivnim mjerama koje su potrebne da bi se popravio njegov rad, nego time kako oslabiti ili ukinuti ove institucije".
Kada je riječ o mnogobrojnim natpisima u Sarajevu, koji o jednom narodu (Srbima) govori kao o "zločincima" i "fašistima" iz prošlog rata, Incko navodi da je pomirenje "cilj koji je najteže postići jer se tiče emocionalnih aspekata sukoba".
"Oni koji su poginuli, oni koji su stradali – a to znači sve žrtve – zaslužuju naše najdublje poštovanje. Moramo ih se sjećati i osigurati da buduće generacije ostanu opredijeljene za mir, toleranciju i uzajamno razumijevanje", komentariše Incko.
Vjeruje da se u BiH mora pokazati više razumijevanja za tuđu patnju i više poštovanja jednih prema drugima, da "političari moraju dostići građane" i da se mora voditi dijalog i zajedno graditi budućnost.
Napominje da je članstvo u NATO i EU javno deklarisani strateški cilj spoljne politike BiH, ali da jedan od osnovnih uslova još nije ispunjen - nije riješeno pitanje vojne imovine.
Odgovarajući na namjeru Srpske da se građani na referendumu izjasne o članstvu u NATO, Incko navodi da je Predsjedništvo BiH 2006. godine usvojilo Okvirni dokument NATO programa "Partnerstvo za mir".
- Јoš od 2008. godine BiH je angažovana u okviru intenziviranog dijaloga sa NATO-om" - zaključuje Incko.
Visoki predstavnik tvrdi da, nakon donošenja amandmana na Ustav Federacije BiH, Srbi imaju ista prava kao i ostali konstitutivni narodi, te da se odredbe u Ustavu Federacije odnose i na kantone.
- I dalje postoje ozbiljni problemi u oba entiteta sa institucijama koje ne poštuju ustave i zakone, a u Republici Srpskoj Ustavni sud ne sprovodi postupak rješavanja vitalnog nacionalnog interesa kako je to predviđeno Ustavom Republike - tvrdi Incko.
Odgovarajući na pitanje zašto za tolike godine nije bilo sankcija za FBiH koja nije poštovala konstitutivnost Srba, Incko tvrdi da u oba entiteta nije dovoljno uvažen ustavni zahtjev o zastupljenosti u javnim institucijama u skladu sa popisom iz 1991. godine. Tvrdi da nije bilo duplih aršina i da takve tvrdnje ne odgovaraju činjenicama.
Visoki predstavnik smatra da su sve smjene ljudi s političkih i drugih funkcija i sve sankcije kojima su bili izloženi "u skladu sa mandatom visokog predstavnika iz Dejtonskog sporazuma" i navodi da su one sada ukinute.
Ocjenjuje i da je terorizam globalna prijetnja i da BiH nije isključena iz toga, kao ni druge zemlje.
- BiH ima institucije koje su zadužene za prevenciju i istraživanje svih terorističkih prijetnji i adekvatno djelovanje. Svaki efikasan sistem javne bezbjednosti zahtijeva saradnju svih agencija za sprovođenje zakona i drugih bezbjednosnih agencija - navodi Incko.
On poručuje da OHR i dalje ima svoju ulogu i da neće otići sve dok ne bude ispunjen program "pet plus dva", koji je produkt Savjeta za implementaciju mira.
Incko je zaključio:
- Moj mandat kao visokog predstavnika, konačnog tumača civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, ostaje nepromijenjen. I to je pravna činjenica.