ZVORNIK: PREDSTAVLjENA KNjIGA "SRBIЈA"

Aškraba je u prigodnoj besjedi rekao da je na 900 stranica ove knjige obradio 50 000 srpskih prezimena, koja su stara od 600 do 2 500 godina, dodavši da su iz ovih prezimena "nastala živuća današnja prezimena". On je naglasio da je obradio prezimena sa prostrora koji se zove Zagorska Srbija, što je geografski prostor od Soluna do Alpi, koji se 649. godine počeo razdvajati. "Prezimena sam pratio počevši od starih srpskih grebnica (grobnice), koje se pogrešno zovu stećci, pa do raznih arhiva, na osnovu čega sam upratio i puteve seobe Srba", rekao je Aškraba i naglasio da je neka prezimena upratio čak do Argentine. On je dodao da se najčešće pominje prezime, na koje je u svom istraživačkom radu nailazio, Kovač, Kovačić, Kovačević, čije etimološko značenje nije proisteklo iz zanimanja „kovač“, nego iz kovanja i klesanja kamenih grebnica. U knjizi je zabilježeno i staro ime Zvornika pod nazivom "Zvonik", koje potiče od crkvenog zvona. "Zvonik je pravo ime ovog grada, ali se danas pogrešno zove Zvornik, jer su ga promijenili Turci za vrijeme Otomanske imperije samo da se ne zove po crkvenom zvonu“, rekao je Aškraba i naglasio da se današnji Zvornik pominje kao "Zvonik" 1410, 1412, 1436. i 1459. godine. Recenzent Boris Cicović ocijenio je da je knjiga "Srbija" otkrovenje i svjetionik srpske plemenske i plemenite prošlosti. "Knjiga je putokaz za nove i mlađe istoričare da se udube u istraživanje starije prošlosti srpskog naroda", rekao je Cicović. On je dodao da je knjiga pisana čistim narodnim srpskim govorom i kao takva predstavlja dragulj u novijoj srpskoj publicistici, istoriji i istoriografiji. Autor je i izdavač knjige.