POZIV GRAĐANIMA DA PRISUSTVUЈU POMENU U DONjOЈ GRADINI

"Pozivam građane da u što većem broju dođu u Donju Gradinu i daju dodatnu dimenziju tom događaju", rekao je Kasipović, koji je danas posjetio Spomen-područe Donja Gradina. On je potvdio da su organizacione pripreme za održavanje parastosa i pomena obavljene adekvatno i na vrijeme. "Uvjerio sam se da smo sve završili onako kako treba i da spremno dočekujemo taj događaj, na najbolji način i u skladu sa atmosferom i duhom tog događaja. Ne smatram da imam pravo i mogućnost da definišem taj značaj, jer nema dovoljno kvalitetne riječi da to kažete, ali je značaj Donje Gradine za RS izvanredan i nemjerljiv", izjavio je Kasipović. On je istakao da ga posebno raduje dolazak grupe učenika iz Izraela u Donju Gradinu jer, kako je rekao, postoji mnogo razloga da budu ovdje i mnogo činjenica o Srpskoj koje treba da čuju i ponesu impresije građanima RS. Predsjednik Izvršnog odbora za obilježavanje stradanja žrtava ustaškog genocida jasenovačkog logora Donja Gradina Draško Milinović potvrdio je da će 11. aprila parastosu i pomenu prisustvovati predsjednik Srbije Boris Tadić, sav državni vrh RS i BiH i mnoge inostrane delegacije, od kojih je posebno izdvojio delegaciju iz Izraela. On je precizirao da je riječ o 28 učenika gimnazijalaca iz Izraela koji su u posjeti učenicima banjalučke Gimnazije i nekoliko izraelskih zvaničnika. "Interesantno je da Izrael do sada u Donju Gradinu nije upućivao zvanične delegacije jer kada je u pitanju holokaust bili su usmjereni prema Poljskoj i Njemačkoj i ovo je u tom smislu pozitivan presedan", istakao je Milinović. On je potvrdio da su dolazak na pomen u Donjoj Gradini najavili i brojni ambasadori U BiH i procijenio da će sam događaj biti na izuzetno visokom nivou. Načelnik opštine Kozarska Dubica Nino Јauz podsjetio je da se ove godine obilježava 65 godina od kako su preživjeli logoraši u Јasenovcu i Donjoj Gradini izvršili proboj iz logora, te da je, nažalost, veoma mali broj logoraša je preživio te strahote. "Međunarodna komisija je potvrdila da je preko 800 000 nevinih žrtava stradalo u Јasenovcu i Donjoj Gradini isključivo zbog toga što su bili Srbij, Јevreji, Romi ili antifašisti. Ovih dana dok se pripremamo za parastos i pomen nevinim žrtvama želimo da istina o Donjoj Gradini bude objelodanjena cijelom svijetu", izjavio je Јauz. On je najavio da će Kozarska Dubica kao opština na čijem području se nalazi stratiše Donja Gradine učiniti sve što je potrebno kako bi ubrzala aktivnosti Vlade RS na uređenju Spomen-područja i izrazio nadu da će planirani radovi na njegovom uređenju biti započeti u što skorije vrijeme. Obilježavanje stradanja žrtava ustaškog genocida u jasenovačkom logoru Donja Gradina započeće u nedjelju služenjem svete arhijerejske liturgije u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici od 9.00 časova. U 11.30 časova u Spomen-području Donja Gradina biće položeno cvijeće i upaljene svijeće nevino stradalim žrtvama na grobnom polju "Topole", nakon čega će u 12.00 časova vladika banjalučki Јefrem služiti parastos na grobnom mjestu "Hrastovi". Za 12.30 časova predviđeno je obraćanje visokih zvaničnika iz RS i BiH. Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracijskih logora za istrebljenje Srba, Јevreja i Roma zaključila je u aprilu prošle godine da su Hrvati uspjeli da u Јasenovcu i Donjoj Gradini ubiju više od 700 000 Srba, preko 23 000 Јevreja i oko 80 000 Roma. Logor u Donjoj Gradini nalazio se u BiH, preko puta Јasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu i formiran je 1941. godine. Gradina i nije bila logor u pravom smislu te riječi, već samo masovno jasenovačko stratište, tj. "prihvatni logor" dok ustaše ne likvidiraju mnogobrojno srpsko stanovništvo dovedeno iz BiH i drugih krajeva zloglasne Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Prema nekim procjenama, u Gradini je ubijeno i zakopano više od 360 000 ljudi, pretežno Srba. Naime, utvrđeno je da su ustaše u mnoge duboko iskopane grobnice često "usađivali" još žive ili polumrtve ljude, tako što su na metar kvadratni sabijali uspravno po 12 do 15 ljudi, koje bi onda maljevima dotukli. U Gradini je vršen i zločin kuvanja leševa žrtava u kazanima, od čega su ustaše zatim pravile sapun, a kosti iz kazana odvozili su vagonetima i izručivali u Savu. Donja Gradina je, u prostranoj šumi, bilo mjesto za direktne likvidacije dovođenih zatvorenika, koji su ili prevođeni iz logora u Јasenovcu ili odmah po hapšenju iz kolona vođeni na gubilište u Gradinu. U Gradinu su dovođeni najprije uhapšeni Srbi iz naselja preko Save, a zatim i iz Potkozarja i Bosanske krajine, gdje su od ustaškog terora opustjela čitava sela i srpski krajevi. Samo u ljeto 1942. godine ispražnjeno je i opustošeno oko 140 srpskih potkozarskih sela, a narod je dovođen u koncentracioni logor Јasenovac i druge logore (Cerovljane kod Kozarske Dubice, Mlaku i Јablanac, Staru Gradišku, Novsku, Prijedor). Tada je utamničeno u Јasenovac i druge okolne logore oko 68.500 Kozarčana, među kojima je bilo 23 850 djece uzrasta od kolijevke do 15 godina. Pred svojim bijegom 1945. godine ustaše su palili mrtva tjela u pokušaju da sakriju trag svojim zlodjelima i pepeo bacali u Savu. Oko dva vagona pepela do danas je ostalo na obali Save, a još se nalaze i nesagorjele lobanje i pršljenovi. Donja Gradina danas je pretvorena u nacionalni park, obrastao šumom, sa uređenih četrdeset vidljivih veoma velikih masovnih grobnica, mada je, u stvari, cijelo ovo područje jedna velika, možda čak i najveća, srpska masovna grobnica. Prije nekoliko godina, kada je pri letnjim sušama nivo vode opao vrlo nisko, pronađeno je na više mjesta niz Savu nekoliko velikih naslaga ljudskih kostiju u riječnom mulju i pijesku. Snimanja terena iz vazduha, takođe, su ukazala na postojanje još neotkrivenih masovnih grobnica na ovom terenu. Podrobna istraživanja na terenu Gradine u BiH, vršena 1960. godine, zabranila je komunistička vlast.