SUĐENjE KARADŽIĆU- SVЈEDOČIO HERBERT OKUN

Svjedočeći na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, Okun je naveo da su se "Mate Boban i Karadžić sastali u Gracu 1992. godine da o tome razgovaraju". "I Srbi i Hrvati u BiH, kao i vodeći političari njihovih matičnih zemalja, Srbije i Hrvatske, otvoreno su iznosili stav da se BiH podijeli između Srba i Hrvata", rekao je Okun, koji je od 1991. do 1997. godine bio specijalni savjetnik i zamjenik ličnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Јugoslaviju Sajrusa Vensa. Svjedok je izjavio da je Karadžić više puta rekao da "različite nacionalnosti ne mogu da žive zajedno u BiH i da moraju biti razdvojene". On je potvrdio i da mu je nekadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, na sastanku početkom 1993. godine, rekao da je o podjeli BiH razgovarao sa Slobodanom Miloševićem i Alijom Izetbegovićem i da su opcije koje su se pominjale napuštene kad je rat počeo. Okun je ranije svjedočio na suđenju Miloševiću, Momčilu Krajišniku, u predmetu protiv "Vukovarske trojke" i u predmetu "Prlić i ostali" i njegov iskaz je ponuđen vijeću na usvajanje. Karadžić je u unakrsnom ispitivanju od svjedoka tražio da pojasni svoju ulogu u svojstvu ambasadora SAD i službenika UN, kao i da komentariše politička zbivanja i pravne akte iz perioda bivše Јugoslavije. Svjedok je odbacio Karadžićevu sugestiju da je "Јugoslavija nastajala i nestajala u skladu sa interesima zapadnih sila", odnosno da je "Јugoslavija gubila kada je Nemačka jačala". Na Karadžićevo pitanje "kada je posijano sjeme raspada bivše Јugoslavije", svjedok je potvrdio da je to bio Ustav iz 1974. godine, "kojim je Titova Јugoslavija decentralizovana, ali nije demokratizovana", ali i gubitak privilegovane pozicije na Zapadu, poslije smrti Јosipa Broza Tita 1980, odnosno u vrijeme poboljšanja odnosa SAD i Sovjetskog saveza". "Јugoslavija je stvorena na zahtjev Јugoslovena, ona nije produkt Versaja. Nada da će se južnoslovenski narodi ujediniti potiče od sredine 19. vijeka, kada su je pokrenuli hrvatski pjesnici i drugi intelektualci, a ime državi je 1929. dao kralj, kako bi se izbjeglo naglašavanje nacionalnog aspekta. To nema veze sa Njemačkom i ne vidim interese Njemačke u BiH početkom 90-tih. U Hrvatskoj da", rekao je Okun. Na Karadžićevo pitanje o prognozama američke obavještajne agencije CIA o raspadu Јugoslavije poslije Titove smtri, svjedok je rekao da su izvještaji CIA iz 80-ih zasnovani na popisu stanovništva. "Prilikom popisa, manje od deset odsto stanovništva se izjasnilo da su Јugosloveni, a 93 odsto se nije osjećalo posebno vezanim za jugoslovenstvo. Na osnovu toga, CIA je ukazala na postojanje unutrašnjih teškoća sa kojima će država biti suočena", rekao je Okun.