Berlin negira tvrdnje partije Zelenih da Srbija nije sigurna zemlja
Dojče vele podsjeća da su Srbija, Makedonija i BiH stavljene na listu zemalja sigurnog porijekla 2014. godine, a godinu dana kasnije su istoj listi pridruženi Albanija, Kosovo i Crna Gora.
To znači, navodi se u tekstu, da službenici njemačke Kancelarije za migracije i izbjeglice zahtijeve za azil došljaka iz tih zemalja od početka smatraju "očigledno neosnovanim" i o njima odlučuju, odnosno odbijaju ih, po ubrzanom postupku.
Poslanici Zelenih do danas se nisu pomirili sa tom odlukom pa traže da Savezna vlada, u skladu sa preporukama EU, sada ponovo razmotri stanje u tim "sigurnim zemljama porijekla" i tim povodom su Vladi u Berlinu uputili obiman upitnik.
Folker Bek i Luize Amtsberg, poslanici Zelenih zaduženi za migracionu, odnosno izbjegličku politiku, koji su u srijedu zatražili od vlasti da skinu Srbiju i BiH sa liste sigurnih zemalja, tvrde da je "svrstavanje Srbije u zemlje sigurnog porijekla bilo i ostalo pogrešan signal, jer je stanje ljudskih prava u Srbiji i dalje nestabilno".
U odgovoru na 60 pitanja o Srbiji, njemačka vlada poručuje da stanje ljudskih prava u Srbiji generalno odgovara međunarodnim standardima, da je diskriminacija zabranjena Ustavom, da su usvojeni brojni zakoni koji štite ljudska prava te da je kontrola ukotvljena u instituciji zaštitnika građana.
Prema saznanjima zvaničnog Berlina, nema dokaza da je neka etnička, religijska ili socijalna grupa u Srbiji sistematski diskriminisana ili progonjena, niti da državni organi neku grupu ciljano ostavljaju bez zaštite zakona, navodi Dojče vele.
Njemačka vlada, međutim, napominje da se u srpskoj javnosti nepromijenjeno mogu uočiti zadrške i predrasude prema pripadnicima određenih manjina, kao što su Romi, Albanci i Bošnjaci.
"Postoje pojedinačni fizički i verbalni napadi protiv vjerskih grupa, kao i vandalizam. Primjetne su i antisemitske radnje i širenje odgovarajućih napisa", navodi vlada u odgovorima, pozivajući se i na posljednji izvještaj ombudsmana prema kojem je njegova kancelarija primila 16 pritužbi zbog "povrede vjerskih prava".
Prema saznanjima njemačke vlade - koja na tom polju mahom potiču od UNHCR-a - 80.000 Roma živi u "neformalnim naseljima" koja Srbija treba da legalizuje kako je predviđeno Akcionim planom za poglavlje 23 pristupnih pregovora sa EU, a trenutno, kako navodi, ima 600 takvih divljih naselja sa više od 100 stanovnika.
Što se tiče socijalnih grupa, njemačka Vlada navodi da su "prema izvještajima nevladinih organizacija u Srbiji česti slučajevi porodičnog nasilja koje je usmjereno protiv žena i djece, a tvrdi i da je u Srbiji široko rasprostranjena homofobija.
Na pitanja Zelenih o stanju u medijima, njemačka Vlada ukazuje na izvještaj EU iz prošlog novembra prema kojem "u Srbiji još nisu ostvareni uslovi za puno korišćenje prava na slobodu mišljenja", pri čemu, kako navodi, znatan problem ostaje ekonomska zavisnost medija od oglašavanja.
"Uprkos reformisanom zakonodavstvu na ovom polju i dalje je manjkava transparentnost vlasničke strukture medijskih preduzeća. Ovi faktori ograničavaju faktičku nezavisnost i kontrolnu funkciju medija i vode autocenzuri", odgovara njemačka Vlada Zelenima, navodi Dojče vele.
Izvor: RTS