Americi se sankcije vraćaju kao bumerang
Kako je Moskva poručila da će na sankcije odgovoriti recipročnim mjerama, jasno je da će značajno biti otežano poslovanje ne samo ruskih, već i američkih i evropskih kompanija.
Stručnjaci ocjenjuju da Vašington želi da udari na ruski energetski i informatički sektor tako što će Rusima onemogućiti kupovinu cijevi za gasovode i naftovode, nabavku tehnologije za bušenje nafte u polarnim uslovima, kupovinu IT tehnologije, a takođe se zabranjuju i američka ulaganja u Rusiju veća od deset miliona dolara, kao i zajednički projekti sa američkim energetskim kompanijama.
Čini se da SAD nije briga što brojne vodeće američke kompanije već sarađuju sa ruskim firmama i žele da vade naftu u Rusiji, pa će se ove sankcije kao bumerang vratiti američkoj privredi.
Zbog sankcija Rusiji, SAD mogu da ostanu bez podrške Moskve kada je riječ o obuzdavanju Sjeverne Koreje, ali i rješavanju brojnih drugih svjetskih kriza. Najavljuje se i mogućnost asimetričnih odgovora poput obustave isporuka obogaćenog uranijuma za američke centrale i isporuka titanijuma koji koristi boing. I Brisel je nezadovoljan novim američkim sankcijama, jer bi one gotovo sigurno mogle da dovedu u pitanje i neke strateške projekte poput Sjevernog toka 2 i Turskog toka.
Konstantin Voronov, šef sektora Instituta svjetske ekonomije i međunarodnih odnosa Ruske akademije nauka, ističe da će se u borbi na relaciji SAD - Rusija posredno naći i EU, a postradaće veliki energetski projekti i finansijska sfera, jer će doći do smanjivanja obima kreditiranja.
- Na udaru novog paketa sankcija će se naći investicije, kao i opšta atmosfera povjerenja. Doći će do pogoršanja u trgovinsko-ekonomskim i finansijsko-ekonomskim odnosima - upozorava Voronov.
On dodaje da su i velike transnacionalne naftne kompanije Ekson, Britiš petroleum i Ševron negativno reagovale na najavljene mjere i počele da lobiraju u korist ublažavanja ili čak neusvajanja novog paketa sankcija.
- U prilično nezgodnoj situaciji se nalaze male države, jer su one ranjivije od velikih igrača. Mada možda ove male države i ne razmišljaju o mogućim efektima sankcija, udari ih se neće direktno ticati, već posredno. Dakle, kao posljedica sankcija i razmjene različitih mjera između Rusije i SAD, doći će posredno do pogoršanja trgovinsko-ekonomske klime, odnosno uslova razmjene roba i usluga, kao i svega onoga za šta su se prethodno borili u okvirima STO -, navodi ruski stručnjak.
Sa druge strane, Evropsku uniju će, smatra Voronov, ovo možda natjerati da stavi prst na čelo i da razmisli šta joj je činiti, kako se ne bi našla u unakrsnoj vatri međusobnih udara SAD i Rusije.
- Јasno je da će Rusija svakako sprovesti neke mjere u smislu zaštite svojih interesa. Zato bi valjalo da Brisel smisli korake kako bi zaštitio svoje pozicije - savetuje Voronov.
Za Evropu je, kako napominje, "zelena energetika" na prvom mjestu, pa ne samo u Njemačkoj, nego i u Belgiji planiraju da zatvore nuklearke. U Francuskoj još nemaju namjeru to da urade, ali zato u Švedskoj već rade na tome.
- Zbog ovog, gas je prijeko potreban Evropi, zbog ostvarivanja energetskog balansa. Na ugalj u tom smislu naravno ni ne misle, imajući u vidu sve štetne gasove koji se emituju pri njegovom sagorijevanju. Imajući u vidu da je američki gas iz škriljaca skup, a freking nedovoljno razvijena, ali i opasna metoda, Evropljani su dovoljno i stručno kvalifikovani, ali i pametni da shvate šta ih čeka zbog razmjene sankcionih mjera i da pokušaju da nađu izlaz - kaže Voronov.
Izvor: Sputnjik