latinica  ћирилица
26/04/2018 |  13:47 ⇒ 19:49 | Autor: SRNA

Izborni zakon BiH - Negativno mišljenje Savjeta ministara, prijedlog mimo EU

Pored toga što su predložene izmjene suprotne EU regulativi, predlagač je u zabludu doveo procjene budžetskih sredstava, što je suprotno Zakonu o budžetu.
Dom naroda - Foto: RTRS
Dom narodaFoto: RTRS

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim je predviđeno uvođenje savremenih tehnoloških rješenja s ciljem unapređenja izbornog procesa nije u skladu sa EU zakonima i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ između BiH i EU, zbog čega taj prijedlog ne bi bio prihvaćen čak i u slučaju da je obezbijeđen kvorum na današnjoj sjednici Doma naroda parlamenta BiH.

Pored tog, Savjet ministara je dao negativno mišljenje na dio o finansijama u tom prijedlogu, a Dom naroda je mišljenje od Savjeta ministara zatražio 17. aprila.

Obzirom na obaveze usklađivanja zakonodavstva člana 70 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, nesporno je da taj prijedlog nije usklađen sa EU zakonodavstvom te je svako planiranje trošenja sredstava za potrebe čitača otisaka prstiju neosnovano i nezakonito.

Evropski parlament i Savjet usvojili su 26. aprila 2016. godine Uredbu /EU/ o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju van snage Direktive 95/46/EZ /Opšta uredba o zaštiti podataka/ broj 2016/679.

Članom 9 stav 1 navedene uredbe je definisana zabrana obrade posebne kategorije ličnih podataka, među koje spadaju i biometrijski podaci.

U stavu 2 istog člana su navedeni izuzeci, među kojima nije predviđeno izborno zakonodavstvo.

Predloženim izmjenama i dopunama je predviđeno da se u Evidenciju centralnog biračkog spiska uvrsti biometrijski otisak prsta /član 3.10/, a članom 5.12 je predviđeno da se identitet osobe provjerava pomoću biometrijskog čitača otiska prsta.

Planiranje budžetskih sredstava se vrši na osnovu adekvatnog zakonskog osnova, a u vezi s tim član 70 stav 1 SSP između BiH i EU kaže da strane priznaju važnost usklađivanja postojećeg zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU kao i njegovo efikasno sprovođenje.

Navedno je da će BiH nastojati da obezbijedi postepeno usklađivanje svojih postojećih zakona i budućeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.

"BiH će osigurati propisnu primjenu i sprovođenje postojećeg i budućeg zakonodavstva", piše u Sporazumu.

U obrazloženju prijedloga zakona je navedeno i da je potrebno 13 miliona KM pa je očigledno da je predlagač nesavjesno procijenio predviđena budžetska sredstva.

Naime, izmjenama zakona su predviđeni uređaji za skeniranje i video nadzor te uređaji za čitanje otisaka prstiju.

U javno dostupnoj publikaciji pod nazivom "Nove tehnologije u izbornom procesu - izazovi i mogućnosti primjene u BiH", izdanje CIK od avgusta 2017. godine, navedeno je da je samo za skenere potrebno 70 miliona dolara, a u drugom slučaju 6,6 miliona dolara.

Ako se uzme jeftinija opcija, samo za skenere za 5.254 izbornih mjesta je potrebno 13 miliona maraka.

Međutim, na toliko izbornih mjesta je za implementaciju zakona potrebno nabaviti minimalno isto toliko čitača otisaka prstiju.

Prema informacijama iz ranije sprovedenih postupaka javnih nabavki, jedan otisak prsta za čitanje BiH ličnih karata košta 1.000 maraka sa svim uključenim troškovima, tako da je potrebno dodatnih više od 5,5 miliona maraka za otiske prstiju.

Dalje, nacrtom zakona je predviđen i video nadzor za 5.254 lokacije. Za pokrivanje jednog biračkog mjesta potrebno je tri do pet kamera, pa je jasno da je potrebno oko 2.000 maraka po biračkom mjestu što je dodatnih 11 miliona maraka.

Sve te pretpostavke su samo za opremu, bez integracije u sistem.

Obzirom da je u pitanju više do 5.000 lokacija, a da je za razvoj sistema i instalacija na jednoj lokaciji potrebno minimalno 200 maraka, to je dodatni milion maraka troška.

Nabavka opreme za čuvanje podataka sa video nadzora /serveri i baze podataka/ za takav sistem košta minimalno četiri miliona maraka.

Analiza tržišta pokazuje da je, prema ranije sprovođenim postupcima u okviru institucija BiH, za implementaciju zakona u najboljem slučaju potrebno 30 do 40 miliona maraka. To govori da predlagač nikako nije dobro izvršio procjene finansijskih sredstava.

Pored toga što su predložene izmjene suprotne EU regulativi, predlagač je u zabludu doveo procjene budžetskih sredstava, što je suprotno Zakonu o budžetu.