Dom naroda bez kvoruma - Izborni zakon bez podrške
Sinoć je propao još jedan pokušaj lidera političkih partija u Federaciji da usaglase izmjene zakona i time ispoštuju odluku Ustavnog suda BiH.
Danas je, zbog nedostatka kvoruma prekinuta sjednica Doma naroda BiH na kojoj su delegati, po hitnom postupku, trebali da se izjasne o uvođenju savremene tehnologije u izborni proces.
Nastavak je zakazan za 15. maj. Sedam dana ranije, iz CIK-a je potvrđeno, da će oktobarski izbori biti raspisani po važećim zakonima.
I da se troje hrvatskih delegata koji nedostaju pojavilo na sjednici Doma naroda i da su zagovornici skenera i optičkih čitača, pod plaštom sprečavanja izborne krađe, nekako uspjeli da "proguraju" predloženu savremenu tehonologiju u oktobarski proces, i definitivno je potvrđeno - uslijedila bi izborna "avantura".
Na izmjene zakona predložene na svega četiri stranice, na 84 – uslijedila je protiv-argumentacija iz Centralne izborne komisije. Da je CIK, kao institucija zadužena za sprovođenje predloženih izmjena, konsultovana na početku skener-groznice što je bio potreban slijed, umjesto na kraju, bilo bi manje politikantstva, a mnogo više efekata.
No, vrijeme je uzalud potrošeno i tek saopšteno – predložene izmjene su sadržajno nejasne i neprecizne, u oktobru nesprovodive i o pitanju projektovane nabavne vrijednosti tehnologije – netačne!
Irena Hadžiabdić (CIK) kaže da je to nerealan zadatak koji bi mogao ugroziti provođenje izbora.
"Nejasnoća" je mnogo! Ko će instalirati sistem ili uređaj, ko popravljati ako tokom probe bude neispravan ili se u toku procesa pokvari?
Kako će biti uvezana biračka mjesta – njih više od 5.200 sa IDEEINOM bazom zarad biometrijske identifikacije birača?
Kako će glasati oni koji nemaju biometrijske pasoše; kako će se birački proces odvijati na biračkim mjestima koja nisu pokrivena mrežnim signalom?
Da li će skeneri biti prilagođeni veličini glasačkih listića i hoće li ih samo "snimiti" ili glasove automatski zbrajati?
Kada koristiti ručno brojanje glasova kao alternativu ili provjeru mašina...Neodgovorenih pitanja je mnogo!
- Ovako radikalne reforme se ne rade u ovako kratkom vremenu. Za njih je potrebno najmanje dvije godine, dodaje Hadžiabdićeva.
"Crveni karton" za predložene izmjene i od Ministarstva finansija i Savjeta ministara. Kažu, ne bi modernizacija izbornog procesa koštala 13 miliona maraka, kako su predlagači nekim čudom izračunali, već mnogo više.
Stvarnu kalkulaciju ministri ne otkrivaju. No procjene dostižu cifre i do 200 miliona maraka, a u budžetu ni početnih 13 miliona nema.
Dodatni novac za softvere bio bi potreban i IDEEI, zbog uvezivanja baze podataka sa biračkim mjestima. Neoborive primjedbe ranije je iznijela i Agencija za zaštitu ličnih podataka.
Od prozvanih i pozvanih bh. institucija jedino je Agencija za javne nabavke pozitivno odgovorila na predložene izmjene. Pa iako za mnogo jednostavnije nabavke potroše i do dvije godine a stvarnu vrijednost niti predmet potencijalne, precizno i ne znaju, spremni su eto da tender realizuju za šest mjeseci!?
Sve ove sumnje i primjedbe većini prisutnih delegata bile su manje bitne od nedolaska tri člana hrvatskog Kluba!
- Mislim da je nedolazak ova tri delegata iz Kluba hrvatskog naroda u stvari kupovina vremena kako bismo ušli u raspisivanje izbora bez ovih izmjena, kaže Safet Softić (PSBiH).
- "Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svako pokaže svoj trag", tako da vi znate koja su pitanja trebala biti danas na sjednici. Opet kažem to se ne odnosi na sve, dodaje Ognjen Tadić (PSBiH).
I one odnosi. Bariša Čolak,odbacio je insinuacije o opstrukciji sjednice od strane Kluba kojem pripada: "Gospođa Zovko ima nažalost smrtni slučaj u obitelji, danas je pokop, a gospođa DŽambas je bolesna. A što se tiče kolege Karamatića mislim da je najbolje da vam on da svoje obrazloženje."
Obrazloženje Marija Karamatića je izostalo. No zato su predlagači i "simpatizeri" skenera, optičkih čitača, video kamera, zaboravljajući na vlastite propuste, ponovo pamfletima a ne argumentima, na omiljenim im medijima, osuli paljbu o planiranim izbornim krađama.
Ali ne o vlastitim, već tuđim.
Kako god, savremena tehnologija u bh. izbornom procesu – mnogo je izvjesnija za 2020. nego za ovu godinu.
Osim ako "avanturisti" ne odluče drugačije, za šta ipak postoje minimalne šanse. Sve su manje i one da federalni stranački lideri usaglase nove izmjene izbornog zakona kojim bi ispoštovali odluku Ustavnog suda BiH.
Za pregovarački sto će ponovo trećeg maja!
Da je posljednji trenutak da se uozbilje, sinoć ih je upozorio šef delegacije Evropske unije u BiH Lars Gunar Vigemark, a danas i predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.