Petrović: Elektroprivreda Republike Srpske gradi novih 30 odsto kapaciteta
- Taj novac će biti na raspolaganju Vladi Republike Srpske, koja je vlasnik preduzeća ili će od nas tražiti da investiramo dalje - rekao je Petrović.
On je naveo da će novi objekti u sistemu ERS-a činiti oko 30 odsto postojećih kapaciteta i da je vrijednost tih započetih i ugovorenih investicija oko 1,5 milijardu KM.
Očekuje se, kako je rekao, da će oni biti na mreži do 2026. godine i da će ukupno proizvoditi 1.100 gigavat časova struje godišnje.
Petrović je najavio da će najbrže biti završena Solarna elektrana "Trebinje jedan", zatim Hidroelektrana Bistrica, a onda i HE Dabar.
- Isplativ nam je svaki novi projekat na kome radimo, a posebno zbog energetskog šoka i aktuelnog rasta cijena struje na tržištu - pojasnio je Petrović.
On je naveo da će prihod ERS-a od tih novih projekata biti oko 220 miliona evra godišnje, ako se struja računa po prosječnoj cijeni od 200 evra po megavat času.
- U novim elektranama se očekuje da će biti zaposleno novih oko 430 radnika - dodao je Petrović.
Siguran prihod HE Dabar, sa proizvodnjom od 550 gigavat časova struje godišnje, iznosiće oko 30 miliona evra, ako se struja računa po projektovanoj cijeni, a ako cijene struje budu veće kao što su sada, prihodi te hidroelektrane mogu i da se utrostruče.
On je ukazao da bi, sa tim povećanim prihodima, HE Dabar mogla, ne samo da otplati kredit za svoju izgradnju, nego i da finansira gradnju novih elektrana i projekata, poput HE Bileća i HE Nevesinje i akumulacije i Cerničko-ključkom polju.
- Kada je riječ o Solarnoj elektrani "Trebinje jedan", ako cijena struje na tržištu bude 200 evra po megavat času, onda će njena dobit biti drastično veća od očekivane - istakao je Petrović i ocijenio da je taj model sa Mađarima jedan od najuspješnijih na Balkanu.
I za tri hidroelektrane "Bistrica", ukupne snage 39,5 megavata, koja se radi sa kineskom "Avik" kompanijom, ukupna godišnja proizvodnja biće dosta isplativija, nego po studiji, kaže Petrović i dodaje da se očekuje da bi projekat mogao da se isplati već za sedam, umjesto za 20 godina.
On je podsjetio da se radi i na projektima "Gornje Drine" sa Srbijom, u kojima će Republika Srpska imati 49 odsto vlasništva i energije, a Srbija 51 odsto.
ERS radi, kako je naveo, i na Vjetroparku "Hrgud" sa njemačkom "KfV" bankom, a početak radova se očekuje u narednoj godini, zbog sporosti njihovih procedura.
Petrović je najavio da ERS, nakon ovih, planira i nove investicije, koje već priprema i razvija, kao što su izgradnja HE "Bileća" i HE "Mrsovo dva", za koji su već poslali inicijativu za dobijanje koncesije, zatim HE "Cijevna tri" i solarnih elektrana "Ljubinje jedan" i "Ljubinje dva".
On je napomenuo da su u toku i razgovori o hidroelektranama iz sistema "Gornja Drina" i "Srednja Drina" i o HE "Sutorina" ili "Boka", snage oko 220 megavata, za koju je potrebno izgraditi tunel za odvod vode iz Bilećkog jezera do Boke Kotorske i već se radi na izradi modela tunela.
- Ta voda bi se, osim za proizvodnju struje, mogla koristiti i za snabdijevanje potrošača vodom cijele Boka Kotorska do Paštrovića Gore i Budve - ukazao je Petrović.
On je podsjetio i da je u Termoelektrani /TE/ Ugljevik završen projekat odsumporavanja dimnih gasova iz kredita japanske banke "DŽajka", koji se još otplaćuje.
TE Ugljevik je, kako je rekao, ovih dana napravio i dodatni aranžman sa jednom kineskom kompanijom da se od kompletnog gipsa koji nastaje posle procesa proizvodnje u termoelektrani, prave gipsane ploče za izvoz u Evropu.
Kada je riječ o zaštiti životne sredine u Termoelektrani Gacko, u skladu sa planom ograničenja emisije gasova, u planu je instaliranje filtera.
- Vlada Republike Srpske želi da sagleda vrijednost tih investicija i učestvuje u tom projektu, kako bi se taj problem otklonio i neće biti problem da se to riješi - rekao je Petrović.