Evstignejeva: Sve snažniji pokušaji centralizovanja BiH
Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH u Njujorku rekla da Rusija žali zbog toga što se za šest mjeseci od prethodnog sastanka o BiH stanje stvari u toj zemlji nije popravilo.
- Јasno vidimo najdublju političku krizu u poslijeratnom periodu, smanjenje nivoa međuetničkog dijaloga i povjerenja. Konstitutivnim narodima u BiH sve je teže da nađu zajednički jezik i ideali Dejtonskog sporazuma izmakli su skoro van domašaja - naglasila je Evstignejeva.
Prema njenim riječima, to se vidi u diskusijama o reformi izbornog zakona i u načinu na koji se donose odluke o unutrašnjoj politici, koje ne odražavaju interese i volju čitave BiH.
Evstignejevaje naglasila da je takav odnos ogromno kršenje Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, koje ohrabruju brojne zapadne zemlje, uključujući one koje treba da osiguraju njegovo poštovanje.
Govoreći o prisustvu i obraćanju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića u Njujorku, ona je istakla da Moskva žali što njegova izjava nije usaglašena sa ostalim članovima Predsjedništva BiH, niti je u skladu sa ustanovljenim procedurama.
Kada se radi o Kristijanu Šmitu, koji se takođe danas obratio Savjetu bezbjednosti, ruski ambasador kaže da, očigledno, nisu izvučeni neophodni zaključci iz posljedica iracionalnog miješanja bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka u pitanja suverene BiH i njenih naroda u ljeto prošle godine.
Ona je naglasila da je Šmit je privatni pojedinac i nema mandat da predstavlja međunarodnu zajednicu, te da su potrebni razgovori o praktičnim načinima brzog zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika, jer više nema pozitivnu funkciju.
- Sada svjedočimo namjernom odbijanju pristupa, koji je ranije podržala međunarodna zajednica, da se potpuna orgovornost prebaci na legitimno izabrane vlasti BiH u korist kontrolisanja zemlje iz Brisela, Vašingtona i drugih evropskih prijestonica - navela je ona.
Evstignejeva je pomenula jednostrane sankcije predstavnicima vlasti u BiH, kao i pritisak na njih i ucjene spolja, što dalje ugrožava unutrašnji dijalog, destabilizuje situaciju i onemogućuje normalizaciju u zemlji i socio-ekonomski razvoj BiH.
- Destruktivna uloga Kancelarije visokog predstavnika postaje jasnija nego ikad, mehanizam je izgubio i najmanji element nepristrasnosti i postao je oruđe za uvođenje odluka sumnjive vrijednosti i izvodljivosti. Postoje pokušaji da se pokrenu takozvana Bonska ovlašćenja za poništavanje neželjenih unutrašnjih zakona u BiH su nezakoniti i nevažeći iz pravnog ugla - rekla je Evstignejeva.