"Oluja" - 30 godina tuge (VIDEO)
Prije 30 godina 200.000 hrvatskih vojnika krenulo je na 180.000 Srba, od čega 30.000 naoružanih rezerista.
Tokom egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine, ubijene su i nestale 1.903 osobe, protjerano njih više od 220.000, uništeno više od 40.000 objekata.
U Hrvatskoj parada na moru i kopnu, Tompson u Sinju, slavlje u Kninu, a u Srbiji i Republici Srpskoj svijeće i tri decenije tuge. Svjedoci kažu da su Srbi izigrani od međunarodne zajednice jer je dan uoči napada hrvatske vojske, srpska delegacija razgovarala u Ženevi sa Stoltenbergom, a Milan Babić, tadašnji predsjednik Vlade sa američkim ambasadorom Piterom Galbrajtom o prihvatanju Sporazuma Z4.
- Negdje oko ponoći iz Zagreba se javio Galbrajt, mi smo tu, Babić kaže evo rekao mi je da je bio sa predsjednikom Tuđmanom i izgleda da napada nema. Mi smo u tom trenutku naivno vjerovali... Nažalost, nas u pet sati bude i kažu krenuo je napad - priča Mile Bosnić, bišvi ministar u Vladi RSK.
Kada su Hrvati shvatili da Srbi žele da prihvate mirovni sporazum Z4 napustili su razgovore, kaže Bosnić. Radio Zagreb u pet ujutro emitovao je proglas Franje Tuđmanda, a onda su uslijedili neselektivni udari sa Dinare.
- Prvi udar, to je vrlo bitno, je izveo NATO, njihovi avioni su bombardovali naše veze releje da bi onemogućili našu vezu i protivvazdušnu odbranu - kaže Bosnić.
Za samo 48 sati područje bivše Republike Srpske Krajine bilo je etnički čisto. 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten Knin, u kojem je prije "Oluje" živjelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana, slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je na području Kninske Krajine brojala oko 30.000 vojnika. Hrvatsko pravosuđe procesuiralo je 4.000 lica za ratne zločine. Od toga samo su tri odsto pripadnici hrvatske vojske. Tuzilaštvo BiH još uvijek vodi istragu protiv NN lica za počinjene zločine na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti.
- Svojevremeno su nam odgovorili da nisu podigli optužnicu zato što im Hrvati nisu odgovorili na zahtjeve koji su piloti upravljali avionima. Mi znamo da im Hrvati nisu odgovorili niti će im ikada dati ta imena - kaže Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas.
Ratko Ličina, bivši poslanik u Saboru Hrvtske smatra da je suđenje Gotovini, Markaču i Čermaku bila namještaljka.
- Obuhvatili su oko hiljadu žrtava, iako ih ima preko dvije hiljade, sa posebnim osvrtom na ubistva koja se dešavaju u drugoj polovini avgusta i septembru za ovo vojno odgovoran je bio Čermak, a on je oslobođen - kaže Ličina.
U novembru 2012. Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora.
Prema konačnoj presudi, operacija "Oluja" nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju protjerivanja Srba iz Krajine. 2.000 poginulih i 220.000 protjeranih Srba iz Krajine za Haški sud bili su samo brojka.