Mtel baner
latinica  ћирилица
22/05/2026 |  15:21 ⇒ 15:26 | Autor: SRNA

Romanijski med zaštićen oznakom porijekla

Romanijski med zaštićen je oznakom porijekla i upisan u registar Agencije za bezbjednost hrane BiH nakon uspješno sprovedene procedure u skladu sa Pravilnikom o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode.
Romanijski med - Foto: SRNA
Romanijski medFoto: SRNA

U skladu sa proizvođačkom specifikacijom koju je sačinilo Udruženje pčelara "Glasinac" Sokolac, romanijski med stavljao bi se na tržište kao livadski i šumski, čija fizičko-hemijska i organoleptička svojstva odgovaraju specifikaciji.

Svaki proizvođač meda, kao i svaki učesnik u lancu proizvodnje, prerade i distribucije koji je naveden u specifikaciji romanijskog meda sprovodi postupak potvrđivanja usklađenosti kod ovlaštenog tijela, saopšteno je iz Agencije.

Romanijsku regiju odlikuju specifični klimatski, pedološki i vegetacioni uslovi - različita nadmorska visina, umjerena klima, bogata flora, koji omogućavaju proizvodnju meda visokog kvaliteta.

U saopštenju se ističe da ovo područje, koje obuhvata planinske predjele i šumske komplekse, pored umjerene klime, karakteriše i specifičan mikroklimatski uticaj, što doprinosi izvrsnim uslovima za medenje biljaka u proljetnom i ljetnom periodu.

U monografiji "Sokolac od Ilira do današnjih dana" navodi se da je, prema popisu iz 1895. godine, na području ove opštine bilo 279 pčelara i 1.706 košnica pčela.

Na osnovu višegodišnjeg iskustva i poznavanja lokalnih mikroklimatskih uslova, pčelari prilagođavaju raspored i lokaciju pčelinjaka, prate dinamiku cvjetanja livadskih biljaka i pojavu medljike u šumskim ekosistemima, te blagovremeno razdvajaju livadski od šumskog meda kroz zasebna vrcanja, naglašavaju iz Agencije.

Iz Agencije pojašnjavaju da znanje i iskustvo pčelara, prenošeno generacijama, predstavljaju ključni element u očuvanju autentičnosti i prepoznatljivosti romanijskog meda.

Kvalitet i autentičnost ogledaju se kroz specifična fizičko-hemijska svojstva i činjenicu da sadržaj vode u romanijskom medu ne premašuje 18 odsto, a zakonom dozvoljeni maksimum je 20 odsto, što ukazuje na to da je riječ o zrelom i stabilnom medu sa niskim rizikom od fermentacije.