latinica  ћирилица
15/11/2012 |  20:07 | Autor: RTRS

Izbjeglice iz Hrvatske protestovale u Sarajevu

Bivši radnici, koji su zbog rata ostali bez posla u Hrvatskoj, protestovali su danas ispred sjedišta UNHCR-a u Sarajevu, tražeći pomoć u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, kao što su stanarsko i prava iz radnih odnosa.
Protestu je prisustvovalo oko 150 članova Udruženja radnika i invalida rada iz Hrvatske sa državljanstvom BiH i Udruženja otpuštenih radnika iz Hrvatske „Ugor“. Predsjednik Udruženja radnika Nikola Puzigaća rekao je da UNHCR, EU i druge organizacije UN nisu ništa uradile na rješavanju njihovih prava, te da je nevjerovatno da Hrvatska može ući u EU, a da im je uskratila da regulišu svoje stambeno pitanje, prava iz radnih odnosa, prava vezana za privatizaciju. On je rekao da će svim međunarodnim institucijama te mnogim predsjednicima država u svijetu biti upućena pisma sa potpisima i dokazima 3 216 članova ovog udruženja kojima su uskraćena ta prava i koji su svu imovinu ostavili u Hrvatskoj. Željko Bubić, advokat mnogih srpskih porodica koje žive u Republici Srpskoj a ne mogu da vrate imovinu u Hrvatskoj, rekao je da ima negativna iskustva koja se ogledaju u tome da sudovi u Srpskoj poništavaju ugovore o zamjeni imovine i tako im onemogućavaju da vrate imovinu u Hrvatskoj. „Srbi u Srpskoj ostaju bez svoje imovine i u Republici Srpskoj i u Hrvatskoj, što je zaista veliki i ozbiljan problem, a indikativno je da vlasti u Sarajevu ništa ne preduzimaju da bi se ovaj problem pokušao riješiti bilateralnim ugovorom sa Hrvatskom“, istakao je Bubić. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Ugor“ iz Јelaha Ramiz Mervan rekao je da oni samo traže ona prava koja su im pripadala u periodu dok su živjeli u Hrvatskoj, odnosno da Hrvatska poštuje zakone koji su važili početkom 90-ih godina prošlog vijeka. „Mi imamo milion godina radnog staža u Hrvatskoj, isto toliko izdvajanja u sve moguće hrvatske fondove - za školovanje kadrova, puteve, infrastrukturu, a kada smo istjerani, istjerani smo kao najveći civilizacijski otpad“, izjavio je Mervan novinarima. Prema njegovim riječima, izbjegla lica iz Hrvatske su i po 30 godina radila u toj zemlji, veliki broj njih je tamo izgubio i zdravlje, a sada Hrvatska izbjegava sve svoje obaveze prema ovoj kategoriji stanovništva. Mervan je rekao da su vlasti u BiH do sada izdvojile samo po 100.000 KM za ova dva udruženja da bi se mogli voditi sudski sporovi pred pravosuđem Hrvatske, dodavši da su izbjeglice iz Hrvatske jedina grupacija građana u BiH koja nema besplatnu pravnu pomoć. On je dodao da Udruženje ima podatke o više stotina pokrenutih radnih sporova pred pravosuđem Hrvatske, ali da ni jedan nije riješen u korist radnika, dodavši da su neki sporovi okončani, ali kada su firme ugašene. Šef pravnog odjeljanja UNHCR-a u BiH Skot Pol rekao je da je ova međunarodna organizacija upoznata o problemima ljudi izbjeglih iz Hrvatske, kojih, kako je rekao ima oko 7000, ali ih teško rješava, dodajući da te probleme može da riješi samo Vlada Hrvatske. Pol je istakao da je upoznat o problemom ljudi iz Hrvatske kojima su poništeni ugovori o zamjeni imovine i koji su ostali bez ičega i u Republici Srpskoj i u Hrvatskoj, ali da UNHCR nije taj koji to može riješiti, dodavši da postoji bilateralno pitanje između BiH i Hrvatske koje bi ga morale riješiti. On je rekao da ova međunarodna organizacija trenutno pomaže ovoj populaciji da se vrate u Hrvatsku i da ostvare svoja prava tamo, pružajući pomoć u transportu stvari i regulisanju carina, te besplatne pravne pomoći, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, kako bi što lakše ostvarili svoja prava. „Pružamo im i individualne grantove, odnosno kada se vrate u Hrvatsku da riješe svoje administrativne probleme. Za one ljude koji ne mogu da se vrate, pružamo malu pomoć – za bavljenje poljoprivredom, te besplatnu pravnu pomoć da postanu državljani BiH i da ostvaruju sva ta prava“, rekao je Pol. Prema njegovim riječima, UNHCR radi i na projektu stambenog zbrinjavanja porodica iz Hrvatske, prema kom bi oko 600 najugroženijih i onih koji su izgubili stanarska prava u Hrvatskoj taj problem mogao da riješi u BiH.