Sedlar "šokiran" izvještajem Stejt departmenta
Reagujući na taj izvještaj, hrvatski režiser kaže da su optužbe protiv njega apsolutne neistine.
On tvrdi da nikada u životu nije negirao Holokaust, počinjene zločine, te da nije negirao Јasenovac i zlo koje je tamo počinjeno.
Stejt department je u utorak objavio redovan godišnji izvještaj o vjerskim slobodama u svijetu za 2016. godinu, uključujući i Hrvatsku u kojem upozorava na veličanje ustaške tvorevine NDH, umanjivanje ustaških zločina i antisrpskih osjećanja u Hrvatskoj, navodeći pritom niz primjera među kojima je i sporni Sedlarov film "Јasenovac-Istina".
Sedlar tvrdi da je u filmu naveo brojke do kojih je, kako kaže, mogao da dođe kao apsurd tog cijelog jasenovačkog slučaja od 1945. do danas, zbog toga jer se u svim logorima u Evropi otprilike zna koliko je ljudi ubijeno, međutim, u Јasenovcu su brojke od 15.000 pa do 700.000.
- To je apsurd, jer nije moguće da je tolika razlika. Prema tome, ja nisam negirao ustaške zločine, nisam negirao apsolutno ništa - smatra Sedlar.
Naveo je da pozvao svoje advokate u Njujorku, koji će sačiniti viđenje izvještaja SD, te dodao da očekuje izvinjenje od ljudi koji su iz Hrvatske slali taj izvještaj.
Bivši mnistar kulture i bivši HDZ-ovac Zlatko Hasanbegović ocijenio je ovaj izvještaj kao "nerelvantan i zasnovan na besmislicama".
Hrvatski MIP saopštilo je da je primilo k znanju izvještaj SD, naglašavajući da "aktuelna vlada stavlja na najviši nivo zaštitu svih prava, kako manjinskih, tako i nacionalnih, vjerskih i svih drugih", prenosi Hina.
Film izazvao buru u hrvatskom društvu
Sedlarov film "Јasenovac-Istina" je nakon prikazivanja u Hrvatskoj 2016. izazvao velike tenzije, a Antifaštička liga Hrvatske je podnijela krivičnu prijavu protiv reditelja za podsticanje nasilja i mržnje usmjerenu prema grupi jevrejske i srpske nacionalne manjine.
Uprkos podijeljenim mišljenjima javnosti o njegovom filmu, Sedlar je nagrađen Nagradom Grada Zagreba za, kako su tada prenijeli hrvatski mediji, ovaj "monstruozni falsifikat".
Antifašistički vjesnik je tada pozvao sve kojima je stalo do pijeteta prema žrtvama ustaškog režima da potpišu peticiju protiv dodjele te nagrade Sedlaru.
Ovaj slučaj završio je i pred Časnim sudom Društva hrvatskih filmskih reditelja na osnovu više prijava, ali do danas nema informacija o odlukama tog suda.
Antifašistička liga je tada navela i da je Sedlar tim filmom javno "porekao i znatno umanjio krivično djelo genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina, prvenstveno usmjerenog prema grupi srpske nacionalne manjine" i to "služeći se zamjenom teza, lažnim argumentima, falsifikovannjem i prećutkivanjem istorijskih činjenica, na način koji podstiče nasilje ili mržnju...".
Sedlar, kako se navodi, u filmu poriče i znatno umanjuje genocid počinjen protiv Јevreja, Srba i Roma, a "mržnju podstiče prvenstveno prema Srbima".
Navedeno je da reditelj u filmu takođe ističe da je "srpska manjina u Hrvatskoj stvarala mit o ustaškom Јasenovcu kao tešku patinu nad Hrvatima koji su u vlastitoj zemlji postali građani drugog reda". Tim svojim tezama on je, kako stoji u obrazloženju Lige, u filmu, "stvorio jasan demonizirajući, diskriminatoran, mrzilački, šikanirajući stav prema cijeloj jednoj zajednici s obzirom na njihovu nacionalnu i etničku pripadnost".
U obrazloženju krivične prijave se, između ostalog, navodi i da distribucijom filma širom Hrvatske, posebno po školama, i inostranstvu u okviru hrvatskih zajednica, Sedlar nastoji da podstakne druge da usvoje teze iz filma i da na taj način prema srpskoj manjinskoj grupi stvore osjećaje dubokog animoziteta i mržnje.
Izvor: Tanjug