latinica  ћирилица
11/10/2017 |  14:41 | Autor: RTRS

Šešelju će biti postavljen pravni zastupnik za žalbu Tužilaštva

Haški sud postaviće lideru Srpske radikalne stranke /SRS/ Vojislavu Šešelju pravnog zastupnika za predstojeću raspravu o žalbi Tužilaštva na prvostepenu oslobađajuću presudu, koju je tribunal izrekao Šešelju prošle godine.
Vojislav Šešelj - Foto: RTRS
Vojislav ŠešeljFoto: RTRS

Kako je saopštio sud, uloga Šešeljevog postavljenog pravnog zastupnika biće ograničena isključivo na zaštitu proceduralnih prava optuženog tokom rasprave.

Taj zastupnik, neće moći da ulazi u srž predmeta, to jest, da "u Šešeljevo ime odgovara na suštinu žalbe Tužilaštva", a postavljenog zastupnika naknadno će imenovati sekretarijat suda u Hagu, prenijeli su beogradski mediji.

Obrazlažući odluku da Šešelju postavi zastupnika, sudija Teodor Meron ocijenio je da je odbijanje optuženog da učestvuje u raspravi "ometanje procesa koje opravdava da njegovo pravo da sam sebe zastupa bude ograničeno".

Sud je ranije Šešelju ostavio mogućnost da u raspravi učestvuje iz Beograda posredstvom video-veze, ako ne bude mogao da putuje u Hag.

Ako ne bude prisustvovao raspravi, sud će Šešelju dati mogućnost da na tužiočevu žalbu odgovori u roku od 10 dana, pošto primi zapisnik sa zasjedanja na srpskom jeziku.

Šešelj prethodno nije zvanično odgovorio na poziv suda da se izjasni da li će prisustvovati raspravi o žalbi, ali je više puta izjavljivao da se u Hag neće više dobrovoljno vraćati, nakon što ga je sud 2014. godine pustio na privremenu slobodu.

U pisanom odgovoru na žalbu Tužilaštva, Šešelj je ranije Apelaciono vijeće suda obavijestio da "nema nameru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom" i da se "u Hag neće vraćati dobrovoljno".

U istom dokumentu, Šešelj je naglasio da ne namjerava da dolazi u Hag ni na izricanje pravosnažne presude, koje će uslijediti u dogledno vrijeme poslije rasprave o žalbi Tužilaštva.

Haški tribunal je 31. marta prošle godine oslobodio Šešelja krivice za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, BiH i Autonomnoj Pokrajini Vojvodina, u periodu od 1991. do 1993. godine.

Tužilaštvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 28 godina zatvora.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014. godine prije izricanja prvostepene presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri, tako da on nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

U pritvoru tribunala, Šešelj je bio od 24. februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao odmah po objavljivanju optužnice, do sredine novembra 2014. godine.

Izvor: SRNA