Lažne aplikacije, prevaranti koriste za krađu ličnih i podatka o platnim karticama (VIDEO)
Savjetuju građane da pri preuzimanj sve popularnije "Temu" aplikacije provjere i naziv izdavača "Temu internešnel" i druge važne podatke.
Kupujte kao bilioner! Pod tim motom popularna aplikacija za onlajn kupovinu ušla je na tržište i u našoj regiji. Za sitniš, "Temu" nudi sve, od sitnica za domaćinstvo, odjeće, do tehničkih uređaja, kozmetike. Ali, uz pravu, pojavila se i lažna aplikacija koja ima jedan cilj – domoći se vaših ličnih podataka i počistiti bankovni račun. Zoran Petoš kaže, jedan je od "srećnika" koji je dobio SMS sa obavještenjem da je njegov paket na putu ka njemu. Za isporuku nedostaje par sitnica.
- Apelujem na potrošače da ne klikaju na to jer onda prelaze dalje, uzimaju im se podaci. BH pošte su se takođe oglasile da to nije njihovo i moraju građani biti oprezni kad bilo šta klikaju putem interneta - ističe Zoran Petoš, UG "DON" Prijedor.
Poplava ovakvih poruka bila je signal za MUP Srpske koji upozorava – čitajte i sitna slova kada kupujete putem interneta! Lažni "Temu" jedna je u nizu prevara, pa valja imati na umu neka pravila igre.
- Da se "Temu" aplikacija preuzima isključivo preko one zvanične prodavnice aplikacija, kao što su gugl plej ili ap stor, zavisno od toga koji operativni sistem podržava uređaj korisnika. Zašto? Zato što aplikacije koje se oglašavaju na tim zvaničnim prodavnicama aplikacija mora proći odgovarajuće sigurnosne provjere. Tako je "Temu" prošao sigurnosnu provjeru, ima sertifikat o sigurnosti kada su u pitanju mobilne aplikacije - poručila je Dragana Vujić, inspektorka za visokotehnološki kriminalitet, MUP Republike Srpske.
Treba, sugerišu iz MUP-a, provjeriti i da li stranica sa koje se kupuje ima popratne informacije o sjedištu kancelarije za regiju, podatke o dostavi i sigurnoj kupovini. Dakle, sve što ima i trgovac koji je fizički prisutan na tržištu. Gradimir Stanković stručnjak za digitalni marketing kaže – onlajn kupovina je sjajna stvar, ali i upozorava da su zajedno s njom napredovali i prevaranti.
- Procjenjuje se da je šteta od sajber napada na svjetskom nivou čak devet triliona dolara. U to su uključene i mjere zaštite i različiti programi, antivirus sistemi, koje pojedinci i firme trebaju imati, ali i iznosi koje hakeri ukradu sa računa na različite načine - dodaje Stanković.
I bankari apeluju – kao što ne biste dali novčanik s karticama i dokumentima u stvarnom svijetu, nemojte ni u virtuelnom. Sanja Lakić godinama radi na sigurnosti onlajn plaćanja i kaže - sistemi zaštite su napredovali, ali čovjek je uvijek slaba karika. Stoga banke posebnu pažnju posvećuju digitalnim kanalima plaćanja.
- Klijent da bi uopšte mogao da obavi transakciju plaćanja na sajtu, prije svega mora da otključa karticu, zatim ima određene dnevne limite za korištenje kartice na internetu i dodatno, sve su kartice uključene u 3D sikjuriti sistem plaćanja. Tako da, ako plaćate putem sajta koji ima 3D sikjuriti morate dodatno da unesete kod za plaćanje na internetu - kaže Sanja Lakić, rukovodilac Odjeljenja za razvoj digitalnih kanala.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, u prošloj godini, zabilježilo je 202 slučaja visokotehnološkog kriminala. U odnosu na raniju godinu riječ o povećanju od gotovo 25 odsto. Prevare postoje otkada je svijeta, a internet je dodatno olakšao pristup ličnim podacima.
Ali samo ako korisnik to dopusti. Stoga valja imati na umu – lični po