Krnji Ustavni sud BiH mjesecima izbjegava da na dnevni red stavi apelaciju o Šmitovim nametnutnim izmjenama Krivičnog zakona (VIDEO)

Odavno već degradirao i pravne norme i ustavnu materiju, krnji Ustavni sud BiH nikako da skrene sa stranputice. Profesionalnu hipokriziju ovaj put nastavlja selektovanjem apelacija pri sačinjavanju dnevnog reda sjednica. Onu SNSD-ovih poslanika u Narodnoj skupštini, o vršljanju po Krivičnom zakonu BiH odlazećeg Kristijana Šmita zbog čega je i Milorad Dodik presuđen u "uslužnom" sarajevskom pravosuđu, nikako da izvuku iz ladice. Stara je duže od šest mjeseci, ali je i dalje ignorišu. Ne slučajno!
- Ovo odugovlačenje tumačim na način da oni što kasnije odluku donosu, da ne postoji dovoljno vremena da se uradi revizija presude Miloradu Dodiku koja bi mu omogućila da se kandiduje na izborima za predsjednika Republike - rekao je Srđan Mazalica, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i supotpisnik apelacije.
Da sudije baš i nisu imale namjeru dugotrajnog ignorisanja poslaničke apelacije dokaz je i dopis Ustavnopravnoj komisiji Parlamenta BiH upućen još 7. januara, dakle svega nekoliko dana nakon zaprimljenog akta. Tražile su sudije, kako to pozitivna praksa i nalaže, da se nadležna parlamentarna Komisija izjasni po apelaciji. No nisu očekivali istorijski crveni karton za Šmita i njegove umotvorine.
Po prvi put u dvije decenije, jedini ustavni zakonodavni organ – Parlamentarna skupština BiH - bio je jasan. Nametnute izmjene Krivičnog zakona NISU ustavne. I tada su sudije promijenile taktiku – otezanje umjesto agilnosti.
- Očigledno da kada treba nešto protiv Srba Ustavni sud radi kao dragstor, a kada je očigledno da treba ispraviti nepravdu protiv Srba, Ustavni sud je spreman da uzme godišnju pauzu. Znači ovdje je i dalje na snazi ono što je još počeo Benjamin Kalaj da Srbima drugi određuju ko su njihovi predstavnici i šta su njihovi interesi, ali što se kaže ničija nije gorjela do zore pa neće ni Ustavnog suda, a zora je blizu - poručio je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
U osvit zore sudije neuvjerljivo traže izgovor. Kažu predmet je kompleksan. Naprotiv, odgovaraju im kolege pravnici iz poslaničkih klupa - vrlo je jednostavan.
- Vrlo jednostavno pravno pitanje koje bi studenti Pravnog fakulteta prve godine nakon što polože Ustavno pravo mogli da odluče i sami znaju da je Kristijan Šmit nije imao ni legalitet ni legitimitet, niti nadležnost da donosi bilo kakve odluke kao što je izmjena Krivičnog zakona - istakao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavnu odredbu prema kojoj je jedan i jedini zakonodavac za zajednički nivo – Parlamentarna skupština BiH poštovao je čak i u Savjetu bezbjednosti legitimno izabrani Pedi Ešdaun. I njegovi prethodnici i sljedbenici koji su za svako nametnuto zakonsko rješenje, ako ne drugačije a ono ucjenama i pritiscima, insistirali da se "potvrdi" u bh. Parlamentu. Nelegitimni Šmit ni toliko se nije "potrudio". Stoga bez pravnog osnova nije i ne može biti i crveni karton koji je dobio. A oni koji su imali hrabrost da mu ga pokažu, vjeruju da jedini ishod u Ustavnom sudu može da bude – uvažavanje mišljenja najvišeg zakonodavnog tijela.
- Nadamo se da će Ustavni sud shvatiti značaj ovakvog zaključka da niko drugi sem ovoga Doma ne može donositi zakone u BiH pa bio to visoki predstavnik ili bilo ko drugi - rekao je Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije.
Do kraja juna Kristijan Šmit, ne svojom voljom, trebalo bi da napusti BiH. Da li to čekaju uslužne mu sudije pa da apelaciju uvrste na dnevni red!? Pozitivna odluka označila bi početak čišćenja pravnog haosa koji iza sebe ostavlja. Negativna, međutim, gaženje ne samo Ustava što sudijama ne bi bilo prvi put, već i jedinog bh. zakonodavca, što bi ipak bio presedan.
