Druga strana navodnog pojeftinjenja lijekova-skuplji lijekovi iz slobodne prodaje (VIDEO)
Tek je treći mjesec od kada je u potpunosti na snagu stupio Pravilnik koji je cijene lijekova na recept u nekim slučajevima i prepolovio.
Farmaceuti su ostali bez dijela kolača, pa su odlučili da ga uzmu tako gdje niko ne kontroliše – na lijekovima za koje nije potreban recept.
Јeftino i prihvatljivo onima koji lijekove ne piju.
Početkom juna novi Pravilnik doživio je potpunu implementaciju, a Bosna i Hercegovina po prvi put uredila svoje tržište lijekova.
I dok su cijene pale za lijekove na recept, oni koji se bez recepta uzimaju sada su dosta skuplji.
- Bezreceptni lijekovi čine ukupno 15% tržišta lijekova i istina je da su pojedini lijekovi iz ove kategorije poskupjeli, odnosno da su njihove cijene danas više nego što su bile u periodu prije stupanja na snagu ovog podzakonskog akta. Farmaceutska industrija time kompenzuje određene gubitke nastale snižavanjem cijena, pojašnjava Binjana Tubić, pomoćnik direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
Nepotrebne namete i naknadu za obradu lijekova od 1,40KM – potrebno je ukinuti, PDV za lijekove smanjiti i korekcijama regulisati veleprodajne i maloprodajne marže – prijedlozi su to člana Stručnog savjeta nadležne Agencije, Lazara Prodanovića.
- Na nespremnost farmaceutske industrije i nespremnost kreatora politika da se ozbiljno uključe u ove aktivnosti bez obzira na sve – velefarmacije i maloprodaje lijekova u BiH najveći profit od svega ovoga zarađuju, dok trpe građani i javni fondovi, dodaje Prodanoić.
Farmaceuti to ne vide i kažu – Pravilnik se u potpunosti poštuje.
Naglašavaju da su nova pravila naštetila najviše njihovima kasama.
- Naravno da je primjena tog Pravilnika uticala na naše poslovanje i smanjenje prometa, a o egzaktnim podacima i tačnom efektu kako na promet tako i na profitabilnost ove djelatnosti, zaista je nemoguće u ovom momentu govoriti, ističe Nataša Stanojević, komercijalni menadžer "Moja apoteka".
Novom pravilniku farmaceutske industrije očito su našle nedostatke.
U Agenciji su izračunali da je, recimo, Midol sada skuplji za gotovo marku u odnosu na decembar prošle godine.
Cijena Andola gotovo je duplo veća.
Sirup Febricet, krajem godine koštao je marku i osamdeset. Njegova sadašnja cijena je četiri marke.
Rješenje traži i građani koji po lijekove nerijetko idu u zemlje okruženja, poput Srbije u kojoj je lijek iz BiH jeftiniji nego na domaćem.