Dreković izdavao odobrenja za artiljerijsku paljbu na Kalinovik
Hodo, koji je bio načelnik artiljerije u Četvrtom korpusu Armije BiH, potvrdio je da je u rejonu Bjelimića bilo istureno komandno mjesto i da je bilo artiljerijskih oruđa, kao što su haubica 122 milimetra, top 107 milimetara i višecijevni bacač raketa, prenosi Birn.
On je dodao je da je na području Bjelimića bila i 649. brigada, koja je imala svoju minobacačku bateriju.
Na pitanje da objasni način upotrebe artiljerije, svjedok je odgovorio da je na osnovu zamisli komandanta Ramiza Drekovića pripremao prijedlog sa planom dejstava, koji je dostavljao načelniku Štaba na analizu.
Hodo je objasnio da su odobreni planovi prosljeđivani potčinjenim jedinicama, te da je na osnovu odobrenih planova komandant isturenog komandnog mjesta mogao narediti upotrebu artiljerije.
Svjedok je rekao da su komandantu Korpusa dostavljani izvještaji o upotrebi artiljerije od komandira odjeljenja, preko komandira baterije do komandanta mještovitog artiljerijskog puka.
Hodo je potvrdio da je bilo nedovoljno municije i da se strogo vodilo računa o njenoj potrošnji, te da se bez komandanta Korpusa nije mogla ispaliti nijedna granata.
Svjedok Hodo je potvrdio da je Dreković strogo poštovao lanac komandovanja i da nije čuo da je nekada izdao naređenje nižim jedinicama.
On je dodao da su ciljevi utvrđivani na osnovu podataka obavještajnih organa, te da je imao obavještajne podatke da u Kalinoviku postoje vojni ciljevi.
Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa ABiH, u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići, kod Konjica, naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku.
U optužnici je navedeno da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno petnaestogodišnje dijete, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih, te razoreno više objekata.
Nastavak suđenja zakazan je za 24. mart.