Knežević: Pogodili smo pravo u metu
Prema Kneževićevim riječima, Buljov prijedlog pokazuje da u Hrvatskoj postoje političke, državne i institucionalne strukture koje negiraju genocid u Јasenovcu, kao i da se kao region i kao Evropa suočavamo sa bestidnim pokušajima revizije istorije.
Hrvatskoj niko ne brani da osudi genocid u NDH
- A jedan od najmonstruoznijih pokušaja revizije istorije je relativizacija onoga što se dogodilo u Јasenovcu od 1941. do 1945. godine, a to je genocid - kaže Knežević.
To što Bulj misli da je rezolucija instrumentalizacija sjećanja na žrtve Јasenovca u cilju ostvarivanja velikosrpske politike iz devedesetih godina, najbolje govori o njegovoj opterećenosti Srbijom i srpskim narodom, smatra naš sagovornik.
- On je uvijek mogao da nas demantuje tako što će hrvatski Sabor donijeti rezoluciju o genocidu u Јasenovcu i pokazati nam da, u stvari, ne žele da relativizuju ni broj žrtava, niti da na bilo koji način manipulišu onim što se tamo dogodilo - dodaje on.
Hrvatska država je uvijek imala priliku, a ni danas joj niko ne brani da u svom parlamentu usvoji istu ili sličnu rezoluciju i na taj način demantuje crnogorski parlament, da on nije trebalo da je usvaja, zaključuje Knežević.
Hrvatska: Kako se osvetiti Crnoj Gori
Podsjećamo, nakon što je Skupština Crne Gore 28. juna usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Јasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen, u Hrvatskoj se vodi žučna rasprava o tome kako se revanširati Podgorici.
Zvanični Zagreb je još prije usvajanja rezolucije upozoravao da bi njeno usvajanje moglo da uspori put Crne Gore u EU, a neposredno nakon glasanja, hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se saopštenjem i rezoluciju nazvalo neprimjerenom, neprihvatljivom i nepotrebnom.
Buljov prijedlog jedan je od najekstremnijih – u prijedlogu zaključka traži se da se svi poslanici Skupštine Crne Gore koji su glasali za rezoluciju proglase nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, zbog, kako je rekao, "instrumentalizacije sjećanja na žrtve Јasenovca" u svrhu, kako je naveo, "ostvarivanja ciljeva politike 'Srpskog svijeta', nastavka velikosrpske politike iz 90-ih godina".
Njegovo mišljenje dijeli i zastupnica HDZ-a Danica Baričević, za koju je rezolucija "neprihvatljiva, nevjerovatna i bizarna".
- Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobrosusjedskom, kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO i koja u budućnosti možda uđe i u EU, donosi sada takvu rezoluciju - rekla je Baričevićeva.
Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman poručio je da će reagovati na rezoluciju i da je Hrvatska Crnoj Gori, nakon usvajanja rezolucije poslala notu, da kao članica EU i NATO ima na raspolaganju sve mehanizme, a da se sa premijerom Plenkovićem još raspravlja kako će Zagreb postupiti.
Grlić Radman je ocijenio da je Crna Gora donošenjem rezolucije pokazala, kako je naveo, dva lica, svoje evropsko lice u Briselu i svoje instrumentalizovano lice u Podgorici.
Pored Bulja i Grlić Radmana, i hrvatski ekstremistički političar i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava smatra da je Crna instrumentalizovana od strane Srbije.
Na optužbe da je rezolucija o Јasenovcu usvojena pod pritiskom Beograda, reagovao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na konferenciji za medije postavi nekoliko pitanja političkom vođstvu Crne Gore.
- Јesam li ja bio idejni tvorac Rezolucije o Јasenovcu, pitam predsjednika i premijera Crne Gore i na koji način sam vršio pritisak na njih da tu rezoluciju usvoje i molim ih da izađu u javnost i da objasne svojim hrvatskim prijateljima i svojim zapadnim prijateljima kojima se izvinjavaju danonoćno govoreći da je to velika greška, da mi kažu zašto su tu grešku počinili i da objasne ljudima da su se šalili kada su govorili da sa tim ima veze Beograd i ja lično - rekao je Vučić.