Štrbac: Srbija još ima vremena da traži reviziju presude Međunarodnog suda pravde zbog "Oluje"
"Veritas" je o ovome poslao dopis Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, potvrdio je Srni direktor "Veritasa" Savo Štrbac.
On je rekao da Krajišnici okupljeni oko "Veritasa" smatraju da bi Srbija kao stranka u postupku trebala aktivirati Pravni tim koji je već radio na ovom predmetu i da što prije počne sa pripremama za podnošenje zahtjeva za reviziju presude.
Štrbac ističe da bi se to moglo zasnivati na novim činjenicama koje ukazuju kakav je bio stvarni karakter "Oluje" i kakve je ova akcija imala posljedice po Srbe u Hrvatskoj.
On je podsjetio da je presuda Međunarodnog suda pravde donesena 3. februara 2015. godine, a da apsolutni rok zastare za reviziju ističe 3. februara naredne godine.
- Želimo da ostane zabilježeno da smo ovo tražili. Bez Srbije ne možemo, naravno, pošto je ona stranka u tom postupku, ali o tom po tom. Čekaću odgovor još neko vrijeme da vidimo šta će biti - rekao je on.
Štrbac očekuje da bi sve dokumentovane i neoborive činjenice, protumačene u okolnostima novih globalnih geopolitičkih kretanja, uključujući ratove u Ukrajini i Gazi, mogli uvjeriti Međunarodni sud pravde da je planiranjem i izvođenjem akcije "Oluja" prava namjera Hrvatske u to vrijeme bila "konačno rješenje" srpskog pitanja u Hrvatskoj dogovorenog još 4. juna 1941. u Zagrebu između predstavnika Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ i Njemačke.
- To je podrazumijevalo barem i djelimično fizičko i biološko uništenje Srba - rekao je Štrbac i dodao da se ovo nesporno uklapa u definiciju genocida iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Za zločine nad Srbima u "Oluji" se pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Јugoslaviju /MKSЈ/ sudilo trojici hrvatskih generala.
Pretresno vijeće je jednoglasno zaključilo da su Ante Gotovina i Mladen Markač bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čija je zajednička svrha bila trajno uklanjanje srpskih civila iz Krajine silom ili prijetnjom silom, i osudilo ih na dugogodišnje kazne zatvora, ali je Žalbeno vijeće, tijesnom većinom, poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo optužene generale po svim tačkama optužbe.
Haško tužilaštvo, u zakonskom roku od godine dana, uprkos obećanjima da će to učiniti, nije uložilo reviziju, pa se ta presuda više ne može mijenjati.
Vlada Srbije je 4. januara 2010. godine kao odgovor na tužbu Hrvatske, Međunarodnom sudu pravde podnijela kontratužbu protiv Hrvatske sa prijedlogom da sud utvrdi da je Hrvatska za vrijeme i poslije operacije "Oluja", u namjeri da uništi etničke Srbe koji su živjeli u regiji Krajina ubijanjem pripadnika te grupe, uzrokovanjem teških fizičkih i mentalnih povreda pripadnicima te grupe i namjerno ih podvrgnuvši životnim uslovima koji dovode do njihovog uništenja, prekršila obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Međunarodni sud pravde je kroz obrazloženje svoje presude iz februara 2015. operaciju "Oluja" kvalifikovao kao akciju etničkog čišćenja. Navedeno je da su Hrvati htjeli srpsku teritoriju bez Srba, očekujući da oni sami odu, a ne i da ih "unište u cijelosti ili djelimično".
Pošto je presuda Međunarodnog suda pravde donesena 3. februara 2015, apsolutni rok zastare za reviziju ističe 3. februara 2025. godine.