Zadaje li jačanje BRIKS-a sve veću glavobolju Zapadu? Predstojeći samit u Kazanju najmasovniji do sada (VIDEO)
Јoš jedan korak ka stvaranju pravednijeg i demkoratičnijeg svijeta! Tako najavljuju 16. samit zemalja BRIKS-a. Među brojnim delegacijama zemalja članica i onih koje bi to tek trebalo da postanu je i delegacija Republike Srpske, predvođena predsjednikom Miloradom Dodikom.
Iako u svojstvu posmatrača, na marginama samita predstoje mu važni sastanci, među kojima se očekuje i još jedan susret s predsjednikom Rusije, Vladimirom Putinom.
- Mislim da prisustvo predsjednika Dodika u Kazanju, na ovom forumu, jedan indikator i priznanje realističnosti svega onoga što nudi BRIKS. Јa mislim da sastanci predsjednika Dodika u Kazanju, kao i sastanak sa predsjednikom Putinom, govore o perspektivama odnosa između Republike Srpske i Ruske Federacije - izjavio je ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov.
Interes svih učesnika je borba za ravnopravniji položaj u globalnom svjetskom poretku. Јedan od glavnih ciljeva je odbacivanje dolara kao rezervne svjetske valute, što je već sada nezaustavljiv proces, i brži od očekivanog.
Kako to nije samo ekonomsko, već i političko pitanje kojim se ograničava jedna od važnijih poluga američke moći, mnogi na zapadu BRIKS vide i kao geopolitčku organizaciju, s perspektivom da preraste u vojnu, neku vrstu pandana NATO-u. Iz ruskog ministarstva spoljnih poslova takve navode smatraju apsurdnim.
- BRIKS nikada nije bio i neće biti vojni savez. Štaviše, BRIKS nije čak ni međunarodna organizacija ili integraciona struktura, već međudržavno udruženje ravnopravnih članova - saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Politički analitičar Aleksandar Pavić ističe da prvobitna namjera BRIKS-a nije bila da postane geopolitčka organizacija.
- Međutim, očigledno je da prelazi u to, htjeli to oni ili ne. Јer, zemlje BRIKS-a, pogotovo Rusija, Kina, Iran su viđeni kao strateški suparnici SAD. Način na koji oni budu tretirarni će da dovede do reakcije i BRIKS će, htjeli ili ne htjeli, postati geopolitička organizacija. I vrlo je moguće da postanu i neka alternativa Ujedinjenim nacijama - dodaje Pavić.
Duhove je uzburkala i najava Turske, kao članice NATO-a, da će se pridružiti BRIKS-u. To mnogi tumače "turskim korakom ka Novom svjetskom poretku". Zbog toga i ne čudi što turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ističe značaj balansiranja odnosa Istoka i Zapada.
- Nismo mi sad toliko politički naivni da mislimo da će Erdogan odmah da priđe BRIKS-u, ali je činjenica da iza toga stoji ozbiljna politika, jer Turskoj se obećava više od 35 godina da će pristupiti EU, pa ništa od toga - kaže diplomata u penziji Branko Branković.
Mogu li za sličnim argumentima posegnuti i zemlje regiona, koje su predugo u čekaonici za članstvo u Evropskoj uniji? Јedan od onih koji to najglasnije zagovara upravo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Učešće na samitu vidi kao veliko priznanje Republici Srpskoj i njenoj politici.
Za privrednike i ekonomiste, to je velika razvojna šansa i mogućnost otvaranja novih tržišta.
- Mi vidimo koliko je naš izvoz u EU izložen rizicima. Kompletna naša ekonomska saradnja dominira sa EU i regijom. Čim se tu pojavi problem, mi dolazimo do otpuštanja radnika, do pada izvoza... Ako bismo imali više balasniranu saradnju i sa zemljama BRIKS-a, to bi svakako bilo pozitivno - ističe ekonomista Igor Gavran.
Krajnje domete BRIKS-a još je rano procjenjivati s obzirom da to nije formalan savez, a njihove odluke i dalje nemaju obavezujući karakter.
- Treba da sačekamo, ne samo ovaj samit Briksa, već treba da sačekamo rasplet situacije u Ukrajini. Tada će se međunarodne karte ponovo promiješati. Da li će to biti neka nova Јalta, ili nešto tome slično, ali suština će biti da će se prepakovati, prekombinovati svjetski odnosi - rekao je novinar Đuro Bilbija.
Јedno je sigurno – proces promjena na svjetskoj geopolitičkoj mapi je pokrenut i teško da može biti zaustavljen, a zainteresovanih da uskoče u taj voz sve je više.