latinica  ћирилица
29/08/2025 |  18:58 ⇒ 20:16 | Autor: RTRS

Sarajevski istoričari i filolozi godišnjicu pisanja Povelje Kulina bana čak i obilježavaju na pogrešan datum (VIDEO)

Dok falsifikuju i pokušavaju da prisvoje sva kulturna i istorijska dobra srpskog naroda, pa i Povelju Kulina bana, sarajevski istoričari i filolozi godišnjicu pisanja ovog dokumenta čak i obilježavaju na pogrešan datum. Povelja Kulina bana napisana je na Usjekovanje glave Svetog Јovana Krstitelja 11. septembra 1189. godine po novom, odnosno 29. avgusta po starom kalendaru. No, naučne činjenice su nepobitne, Povelja bana Kulina odslikava sve promjene koje su do 12. vijeka ušle iz narodnog jezika u srpskoslovenski. Ban Kulin bio je srpski vlastelin pravoslavne vjere koji je upravljao tek dijelom današnje Bosne.
Povelja bana Kulina - Foto: RTRS
Povelja bana KulinaFoto: RTRS

Iskrivljenu i probošnjačenu istoriju srednjovjekovne Bosne od današnje dijele vijekovi, a od Kulina bana i dobrijeh dana prohujalo ih je čak devet.

Ipak, u nedostatku dokaza o bošnjačkom pravu i monopolu nad Bosnom, kvazinaučni krugovi late se otimačine i sebi daju za pravo da tvrde da današnja Bosna nije plod modernog doba i međunarodnih aranžmana, već navodno traje vijekovima.

Čuveni hrvatski slavista Vatroslav Јagić, da je vidio ikakvu sumnju u srpsku pripadnost Povelje, ne bi u svojim "Uspomenama" napisao: "Listina Kulina bana od godine 1189. prvo je i najstarije što bi pisano ćirilicom, a srbskim jezikom". Kulinov napis srpski i zvuči.

"U ime Oca i Sina i Svetog duha. Јa, bosanski ban Kulin, obećavam Tebi kneže Krvošu i svim građanima Dubrovčanima da ću vam biti pravi prijatelj od sada pa do vijeka. Držaću sa vama pravdu i pravo povjerenje dokle god budem živ." 

Samo srpska ćirilica prepoznaje slovo "Ć“, a osim u Povelji Kulina Bana, sadržano je i na njegovoj ktitorskoj ploči kao i u brojnim drugim dokumentima toga vremena.

- Zanimljivo je da se to slovo nalazi i u Miroslavljevom jevanđelju, koji je inače bio zet Kulina bana, oženjen njegovom sestrom. U pomenutoj povelji Kulina bana, kao i u Hilandarskoj povelji župana Stefana Nemanje, govori se o jednom kulturnom prostoru i jeziku. Povelja može da se uporedi i sa ktitorskim natpisima iz Studenice, prvog manastira gdje je korišćena ćirilica - kaže istoričar Dejan Došlić.

Kulin Poveljom, koja bi se u našem vremenu mogla nazvati jednostavnom carinskom ispravom, Dubrovčanima omogućava da hodaju gdje on vlada, trguju gdje god hoće i kreću se gdje god žele i obavezuje im se na pomoć riječima: "Tako mi Bog pomogao i ovo sveto evanđelje".

- Važno je reći da ova povelja po svojoj strukturi zazivanja Svetog trojstva, pa do potpisa i pominjanja svjedoka, liči na povelje Nemanjića i drugih srednjovjekovnih velikaških porodica istog ranga, imena, a i porijekla. Bošnjačka istorijografija zloupotrebljava Povelju Kulina bana da bi povezača neku istoriju jedinstvene državnosti bosanske države. To je nemoguće, to je jedno nategnuto tumačenje koje nema uporište u istorijskoj istini i ne služi na čast ni istoričarima ni pravnim istoriografima koji to pokušavaju - naglasio je pravnik Marko Romić. 

Apsurdna je i tvrdnja da je povelja pisana tzv. bosanskim jezikom, odnosno bosančicom, jer da je Bosna srednjovjekovna srpska država još 1187. godine znao je i papa Kliment III kada je nadbiskupu Dubrovnika dao prava crkve, u kako je ostalo zapisano "državi Srbije koja je Bosna".