Nepravilnosti u novim izbornim tehnologijama: Sporna obrada podataka i otisak prsta (VIDEO)
Kopiranje, hakovanje, curenje podataka, zloupotrebe biometrijskih baza. Bezbroj rizika za koje, izvjesno je, u Centralnoj izbornoj komisiji nisu pretjerano marili. Tako i od Agencije za zaštitu ličnih podataka nisu ni zatražili mišljenje prije usvajanja akta kojim se u BiH omogućava glasanje sa novim izbornim tehnologijama. A jasno je CIK-u da su ona u dva navrata bila negativna. Da je obrada podataka kroz video nadzor i otisak prsta sporna, u Agenciji su bili izričiti tokom pokušaja izmjena zakonskih propisa koje to pitanje i regulišu, još 2018. ali i prije četiri godine.
- Da li se ti podaci mogu kopirati, da li se mogu iznositi, gdje će se fizički nalaziti. Sve je to strašno bitno. Zatim postavlja se pitanje da li su ti sistemi koje će oni uvesti prošli nezavisne sigurnosne testove? Na primjer, kada vam neko hakuje lozinku, vi možete promijeniti lozinku ali ako vam neko ukrade sutra otisak prsta, vi ne možete, otisak prsta je s vama do kraja života, nema resetovanja - istakao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragljub Reljić.
Izostaje u CIK-u procjena rizika, ali i odgovor – zašto se umjesto identifikacije birača otiskom prsta na uređaju koji pohranjuje njihove biometrijske podatke, za identifikaciju ne koristi lična karta?
- U BiH imamo ličnu kartu koja ima elektronsku memorijsku karticu i na kojoj ima biometrija. Dakle, postavlja se pitanje zbog čega se sada uzima otisak prsta i da li je to nužno u demokratskom društvu kako to i zahtjeva član 8 Evropske Konvencije o ljudskim pravima - navodi bivši direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević.
Јači nadzor, izborni integritet, bolja kontrola. Ponavljaju to u CIK-u, braneći svoje odluke. Istovremeno, inženjeri grafičke tehnologije tvrde – zloupotreba tehnologija je moguća, od otiska prsta do skeniranja listića.
- Odgovorno tvrdim na osnovu ovog znanja kojeg imam da se konačni rezultat može lažno prikazati. Koja je mogućnost uvida u tačnost tih rezultata koji su javno objavljeni? Za mene, zbog načina glasanja ovaj stari način je sigurniji, pouzdaniji, prihvatljiviji za naše glasače - ističe direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banjaluka Dane Branković.
A kome od političkih stranaka su nove izborne tehnologije prihvatljivije? U SNSD-u ukazuju na sporni izbor ponuđača za nabavku skenera i druge opreme. U nju se ipak uzdaju u opoziciji iz Srpske.
- Nigdje na bijelom svijetu 17 miliona može biti manje od 6. To samo može u Centralnoj izbornoj komisiji koja je Šmitova izbornika komisija – ŠIK. I naravno, pitanje koje ostaje otvoreno jeste da li je povrijeđen Zakon o zaštiti ličnih podataka. Mi koji smo glasali za taj zakon tvrdimo da jeste - dodaje šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Sanja Vulić.
Delegat u Klubu srpskog naroda u Domu naroda PS BiH (PDP) Nenad Vuković ističe da narod treba da da podršku opoziciji na izborima i da on čekuje ove godine, uz pomoć skenera i drugih uređaja koji će obezbijediti integritet izbornog procesa sigurno na višem nivou.
Uzdaju se u opoziciji da će Centralna izborna komisija sav posao završiti na vrijeme. A njega je sve manje. Ugovor sa firmom "Smartmatik2 još nije potpisan, a u CIK-u očekuju i da im se doznače višemilionska sredstva od Ministarstva finansija i trezora kako bi sve planove sproveli u djelo. Između ostalog planiraju i da zaposle na desetine novih radnika, za šta im je istovremeno potrebna saglasnost Savjeta ministara na Pravilnik o sistematizaciji.